Aktualno
Popularno
Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?
Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.
Tornjevi u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku
U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).
Nastavnik
Crtam k’o kromanjonac!
KROMANJONSKA HIMNA
Kromanjonci smo mi!
Iz Afrike došli smo svi.
Kameno oružje imamo.
Koplje iz daljine bacamo.
Živimo u špiljama.
Crtamo po zidovima.
Lovimo životinje,
skupljamo bobice.
Pokapamo svoje mrtve.
Pravimo božice bez puno...
CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?
Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali su 1954. godine glavni akteri jednog od prvih većih poslovnih i trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta. Ugovorom potpisanim 1954. godine, Crvena Zastava kupila je licencu za proizvodnju "Fiat" automobila. Već iduće godine proizveden je prvi "fićo". Kao što je istražio i interpretirao Marko Miljković, jugoslavenska će automobilska industrija u velikoj mjeri biti pogođena sistemom samoupravljanja i etničkim elementima koji su kočili proizvodnju.
Romi u NDH – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu
Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka...
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”
Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.
Sveti Krševan i sveta Anastazija – zadarski patroni franačkog podrijetla
Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev...
Vojskovođa koji se bojao mačaka
Zašto se Napoleon smrtno bojao mačaka i zašto je najpoznatiji Francuz ikada, učenici mogu saznati u kratkom videu za ponavljanje. Video materijal za nastavu namijenjen je učenicima sedmih razreda.
FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu
Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.
Povcast na Youtube-u
Pablo Picasso i "Žena sa stiletom" - Ubojstvo supruge
06:45
Povijest spavanja: najmračniji dio povijesti Rogera Ekyrcha
04:48
Rakija ili voda života: kako smo je počeli proizvoditi
05:36
Proizvodnja vina i piva: od vinogradara do pivovarca
05:50
Kolokvij - Psihijatrijski diskurs u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća (Vinko Drača)
42:33
Studenti Filozofskog nemaju pojma o 18. studenom - razotkrivanje propagande
07:28
Kolokvij - Djeca u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu (Gabrijela Baričić: I. dio)
27:00
Kolokvij - Djece, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu ( Gabrijela Baričić: II. dio)
32:20
