fbpx

MANET: 90 vrhunskih minuta o “Portraying Life” i najposjećenijoj izložbi u RA

Ako je i po vašem mišljenju impresionizam zaslužio status najpopularnijeg umjetničkog pravca (barem što se posjećenosti izložbi i kupnje umjetnina tiče) ne propustite premijerno prikazan film o portretiranju života ključne tranzicijske karike između realizma i impresionizma, Édouardu Manetu.

ALFRED FREDDY KRUPA: Snažna izložba „U klopci“ u Galeriji Kraluš

Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.

Preteča probacijskih ureda u Hrvatskoj: Družtvo za podupiranje odpuštenih kaznenikah

34% kažnjenika iz Lepoglave, Mitrovice, Gospića i ženske kaznionice u Zagrebu bili su prema statistici iz 1892. godine - priupadnici. U isto vrijeme se na hrvatskim prostorima javlja i ideja da se kažnjenicima koji su opetovano dolazili u sukob sa zakonom doskoči nadzorom i potporom nakon otpuštanja iz kaznionice. 

Pompeji i Vikinzi: Stručnjaci UŽIVO iz Britanskog muzeja

Ispecite kokice ili pripremite lonac čaja jer je Britanski muzej u posljednjih tjedan dana objavio 2 vrhunska 90-minutna dokumentarca o izložbama "Life and Death in Pompeii and Herculaneum" iz 2013. i "Vikings: life and legend" iz 2014. godine. 

Socijalna skrb 1930-ih u Zagrebu: Briga za siročad i zapuštenu djecu

U razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata na području Hrvatske javljaju se preteče profesionalnih oblika socijalnog rada i socijalne skrbi - profesionalne skupine koje su započele rane oblike socijalnog rada u vremenu kada država nije sustavno provodila takvu djelatnost. Radi zbrinjavanja napuštenje djece, socijalne skrbi i zaštite osnovane su Jugoslavenska unija za zaštitu djece na razini države i 11 socijalnih udruga u gradu Zagrebu. 

DOGAĐANJA

Jednom čovjeku niste mogli zakasniti na nastavu…Počivali u miru, profesore!

Nisam sigurna o kojoj se točno trudnoći radilo tijekom te 2 uzastopne trudne godine diplomskog studija. Ali, jednog od tih semestara upisala sam izborni kolegij Povijest međunarodnog komunističkog pokreta. 

ALFRED FREDDY KRUPA: Snažna izložba „U klopci“ u Galeriji Kraluš

Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.

Public History Summer School 2020 održat će se preko Teamsa!

Treća međunarodna konferencija Public History Summer School 2020 ove će se godine zbog COVIDA-19 održati online. Želite li preko Ms Teams pratiti ovu petodnevnu konferenciju s okruglim stolovima, radionicama, predavanjima i prezentacijama o javnoj povijesti u obrazovanju i praksi registrirati se možete do 31. svibnja 2020.

PRATITE NAS

4,561PratiteljiLajkaj
54PretplatniciPretplati

PRIDRUŽITE SE

Otvorena platforma za objavljivanje sadržaja iz humanistike – za korisničko ime i lozinku javite se na info@povcast.hr 

HUMANISTIČKI RULET

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u...

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Novo iz “Big History”: Što je planet učinio nama?

Lewis Dartnell u svojoj knjizi navodi oprečnu logiku prostora Euroazije, koja se dijeli po liniji zapad-istok, te prostora Amerike koji slijedi podjelu na sjever-jug. S obzirom da su biljne vrste mnogo otpornije na promjenu geografske širine, nego na promjenu geografske dužine, ta je karakteristika olakšala razvoj većih društveno-političkih zajednica na prostoru Euroazije, dok su se civilizacije na prostoru Amerike razvijale pod pritiskom oskudnih resursa.

YOUTUBE PREPORUKE

ŠEGRTSKI RAZGOVORI: Damir Agičić i Hrvoje Volner

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".

PRIČA O POVIJESTI uz 4 citata i Munchovog Historiena: Metodička vježba

Kada bismo učenike i studente, povjesničare, liječnike i pravnike, biologe i političare, IT-evce i novinare, zamolili da nam kažu što je povijest, vjerojatno bi baš svaki od njih barem mrvicu ozbiljno zastao. Neki bi dali poluduhovit i nadasve kreativno oštrouman odgovor kako se radi o kulturno-zabavnoj disciplini. Drugi bi vjerojatno odgovor sklepali od parafraze neke od gomile rečenica koje su u trenucima prošlosti već bili izrekli mudrošću dobrostojeći pojedinci.

O portalu

Portal je aktivan od rujna 2018. godine. Glavni cilj je popularizacija recentnih istraživanja iz domaće i strane humanistike. Želimo olakšati dostupnost novih saznanja iz znanosti i obrazovanja te pružiti kvalitetan sadržaj za svakodnevno čitanje.

O autorima

Povjesničari i povjesničari umjetnosti s interesom za javnu povijest i digitalnu humanistiku te kreativnu metodiku povijesti. Želite li se pridružiti platformi, za dobivanje korisničkog imena i lozinke javite se na info@povcast.hr!

Što objavljujemo?

Objavljujemo recenzije novih knjiga, znanstvenih članaka, neobjavljene radove i intervjue s povjesničarima, promoviramo zanimljive YouTube kanale i događaje te dijelimo kreativne materijale (igre, vježbe, e-knjige, videozapise) za podučavanje u osnovnim i srednjim školama.