Aktualno
Popularno
Viktorijanski freak show i začetci moderne industrije zabave
Zabavljači u "freak showu" bili su s jedne strane konstantni predmet ismijavanja, a s druge strane društveno priznati i emancipirani celebrityji koji su svojim radom zaslužili ekonomski boljitak. Ako ste gledali film „Najveći showman“ (eng. The Greatest Showman) s Hughom Jackmanom u glavnoj ulozi, mogli ste se upoznati s (poprilično simplificiranom i ublaženom) pričom o P.T. Barnumu, osnivačem cirkusa te jednim od utemeljitelja moderne industrije zabave.
IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.
Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita, dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski.
Nastavnik
Romi u NDH – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu
Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka...
CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?
Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali su 1954. godine glavni akteri jednog od prvih većih poslovnih i trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta. Ugovorom potpisanim 1954. godine, Crvena Zastava kupila je licencu za proizvodnju "Fiat" automobila. Već iduće godine proizveden je prvi "fićo". Kao što je istražio i interpretirao Marko Miljković, jugoslavenska će automobilska industrija u velikoj mjeri biti pogođena sistemom samoupravljanja i etničkim elementima koji su kočili proizvodnju.
Romi u NDH – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu
Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka...
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”
Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.
Sveti Krševan i sveta Anastazija – zadarski patroni franačkog podrijetla
Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev...
Pablo Picasso i muze/ljubavnice: Egzekucija prve supruge – PODCAST
Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.
FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu
Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.
Povcast na Youtube-u
Pablo Picasso i "Žena sa stiletom" - Ubojstvo supruge
06:45
Povijest spavanja: najmračniji dio povijesti Rogera Ekyrcha
04:48
Rakija ili voda života: kako smo je počeli proizvoditi
05:36
Proizvodnja vina i piva: od vinogradara do pivovarca
05:50
Kolokvij - Psihijatrijski diskurs u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća (Vinko Drača)
42:33
Studenti Filozofskog nemaju pojma o 18. studenom - razotkrivanje propagande
07:28
Kolokvij - Djeca u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu (Gabrijela Baričić: I. dio)
27:00
Kolokvij - Djece, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu ( Gabrijela Baričić: II. dio)
32:20
