Monthly Archives: travanj 2019
Metodička vježba: Neolitik i izrada pintadera
Metodička vježba namijenjena je 5. razredima osnovnih škola.
Metodička vježba: Egipat i odgonetavanje hijeroglifa
Metodička vježba namijenjena je 5. razredima osnovnih škola.
Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije
Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.
Pablo Picasso i muze/ljubavnice: Egzekucija prve supruge – PODCAST
Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.
Public History Summer School – Wroclaw 1.-5. srpnja 2019.
The Historical Institute of the University of Wroclaw, The International Federation for Public History i Zajezdnia (Depot) History Centre organiziraju "Public History Summer School" koja će se 1.-5. srpnja održati u Historical Institute University of Wrocław i Zajezdnia (Depot) History Centre u Wroclawu (Poljska).
Nepoznata povijest KAKICA: O civilizacijskim dosezima raspolaganja ljudskim izmetom
"Nepoznata povijest" digitalna knjiga autorice Sanele Toša Ljubičić, namijenjena je osnovnoškolskom uzrastu. Knjiga pruža pregršt zanimljivih podataka o povijesti kakice, tj. ljudskog izmeta, šminke, medicine i mode. U prvom dijelu, autorica piše kako su naši preci koristili kakicu kao biološko oružje, kao lijek te kako su ljudi tijekom povijesti raspolagali ljudskim otpadom.
Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?
Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.