fbpx
Naslovnica Autori Postovi od Josip Vdović

Josip Vdović

11 POSTOVI 0 KOMENTARI
Magistar povijesti. Bavi se (trenutno) rekreativno srednjovjekovnom povijesti, ponajviše bizantskom povijesti.

Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

Tornjevi u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku

U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).

Sveti Krševan i sveta Anastazija – zadarski patroni franačkog podrijetla

Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev...

Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju

Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?

BIZANTSKA VOJNA REVOLUCIJA: reforme i bitka kod Manzikerta

U razdoblju koje je trajalo od sredine 9. do sredine 11. st. Bizantsko je Carstvo doživljelo tri važne promjene. Kao prvo, Carstvo se orijentiralo od isključivo defanzivne borbe protiv Arapa na ofenzivnu taktiku. Drugo, dogodila se svojevrsna vojna revolucija koja je pomogla da Bizant poveća mobilizacijsku bazu i provede reformu vojske. I treće, nakon uspostavljanja mira na granicama Carstva početkom 11. st. došlo je do zapuštanja novog sistema i dekadencije administracije, što je kulminiralo u porazu kod Manzikerta 1071. godine.

BIZANTSKA IZDAJA: Aleksije I. Komnen i Prvi križarski rat

Bizantsko je Carstvo 1095. godine bilo pritisnuto i od Turaka Seldžuka na istoku, i od Normana na zapadu. Aleksije I. Komnen (1081.-1118.) tražio je pomoć od zapadnih državnika da obrani granice Carstva. Na vratima Carigrada prvi se pojavio Petar Pustinjak s tisućama neorganiziranih ljudi. Pljačka i kaos koje je vidio Aleksije, ostavili su na njega dojam razočaranosti i ljutnje. Želeći se što prije riješiti neugodnih gostiju, car je organizirao brodove i prebacio pridošle ljude preko Bospora u Malu Aziju...

Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?

Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.