fbpx

Mihael Sučić

4 POSTOVI 0 KOMENTARI
Mihael Sučić, magistar povijesti i vršitelj dužnosti ravnatelja Muzeja "Belišće", Belišće. Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i...

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Srijemska kuga: Epidemija s kraja 18. st. PODCAST

Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Ostrogon - Stolni Biograd - Pečuh - Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se i od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Od početka 18. stoljeća započelo se s organiziranjem kordona koji se sastojao od još dva dijela na prostoru cijele Habsburške Monarhije. Drugi je dio prolazio kroz veći dio Ugarske preko Čakovca, Legrada, Varaždina pa sve do Virovitice, dok je treći prolazio na prostoru današnje Austrije.

Razgovor s Damirom Agičićem i Hrvojem Volnerom – Šegrtski razgovori

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".