fbpx

Mihael Sučić

9 POSTOVI 0 KOMENTARI
Mihael Sučić, magistar povijesti i vršitelj dužnosti ravnatelja Muzeja "Belišće", Belišće. Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.

Zapisi iz Belišća: Materijalna baština slavonske Podravine

Što stanovnicima prostora od Osijeka do Našica i Slatine znače „ostaci“ u obliku zgrada i uspomene na putovanja Slavonsko-podravskom željeznicom, a što ljudima rođenima od kraja 1960-ih godina ili djevojkama i mladićima s početka novog stoljeća? Slavonsko-podravska željeznica razvijala se od 1880-ih godina do konca 1960-ih godina diljem slavonske Podravine kada je ukinuta.

„Vrući krumpir“ hrvatske historiografije – pojam revizija?!

Često se u javnosti može čuti pojam revizija i revizionizam, najčešće u negativnom kontekstu, a što o tome govore povjesničari? Prije nekoliko mjeseci su u šegrtskim razgovorima progovorili o reviziji i povjesničari Damir Agičić, Hrvoje Volner i Dinko Župan. Nedavno su povjesničari (Ivo Banac, Nikica barić, Tvrtko Jakovina, Branimir Janković, Hrvoje Klasić, Davor Marijan, Mladen Ančić) ponovno progovorili o revizionizmu u velikom članku Večernjeg lista.

Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Zapisi iz Hrvatske: Uskrs – najveći kršćanski blagdan i narodni običaji!

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan...

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i...

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.