fbpx

Mihael Sučić

22 POSTOVI 0 KOMENTARI
Mihael Sučić, doktorand povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Autor knjige o povijesti okoliša slavonske Podravine tijekom ranoga novoga vijeka pod nazivom Počeci habsburške Valpovštine. Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.

„Vrući krumpir“ hrvatske historiografije – pojam revizija?!

Često se u javnosti može čuti pojam revizija i revizionizam, najčešće u negativnom kontekstu, a što o tome govore povjesničari? Prije nekoliko mjeseci su u šegrtskim razgovorima progovorili o reviziji i povjesničari Damir Agičić, Hrvoje Volner i Dinko Župan. Nedavno su povjesničari (Ivo Banac, Nikica barić, Tvrtko Jakovina, Branimir Janković, Hrvoje Klasić, Davor Marijan, Mladen Ančić) ponovno progovorili o revizionizmu u velikom članku Večernjeg lista.

Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Zapisi iz Hrvatske: Uskrs – najveći kršćanski blagdan i narodni običaji!

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan...

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i...

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Srijemska kuga: Epidemija s kraja 18. st. PODCAST

Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Ostrogon - Stolni Biograd - Pečuh - Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se i od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Od početka 18. stoljeća započelo se s organiziranjem kordona koji se sastojao od još dva dijela na prostoru cijele Habsburške Monarhije. Drugi je dio prolazio kroz veći dio Ugarske preko Čakovca, Legrada, Varaždina pa sve do Virovitice, dok je treći prolazio na prostoru današnje Austrije.