Početna Autori Autor: Tihana Kušter

Tihana Kušter

95 POSTS 0 COMMENTS
Magistra ranonovovjekovne povijesti i povijesti umjetnosti. Osnivač je, bivši urednik i trenutni web administrator portala Povcast.hr te izvođač kolegija "Digitalna historija" na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorandica je Predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom "Mapiranje društvenoga prizorišta ranomodernog Varaždina" i istraživačkim interesom za digitalnu historiju i historijsku analizu mreža.

Što je biopolitička umjetnost / umrežena slika? – VIDEO

Korištenje života kao materijala za izradu umjetničkog djela, destabilizacija granica između prirodnog (društvenog) i umjetnog, sinkretizam umjetnosti, znanosti i tehnologije i tretiranje života kao...

Kvaliteta života u 17. i 18. stoljeću: primjer Torčeca u Koprivničkoj...

Za razliku od pokojnih s  lokaliteta Rudine, analizirani ostaci pokazuju kako su se stanovnici Torčeca primarno hranili žitaricama bogatim ugljikohidratima na što ukazuje visok postotak alveolarnih bolesti. Osim toga, hipoplazija zubne cakline koja se javlja na 75% analiziranih zuba također govori o sjedilačkom načinu života i prehrani temeljenoj na poljoprivrednim proizvodima.

Koštani svjedoci kvalitete života redovnika s Rudine

Kakva je bila kvaliteta života redovnika u srednjem vijeku na području kontinentalne Hrvatske i u kojoj mjeri se ona razlikovala od kvalitete života "običnih" ljudi pokazala je antropološka analiza osteološkog i dentalnog materijala iskopanog na groblju kraj benediktinskog samostana sv. Mihovila na Rudini kraj Požege.

Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”

Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati...

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.