Tihana Kušter

Sutra, 12. svibnja 2020. počinje 7. Kliofest 2020. koji će ovog puta u virtualnom izdanju trajati sve do 15. svibnja 2020. Uobičajeno izdanje Kliofesta premješteno je na rujan 2020. Iako program još uvijek nije objavljen, najavljeno je kako će izdavači svoje uobičajene Kliofest popuste ponuditi preko web-shopova. Stoga, ako ste imali namjeru isprazniti novčanik, pratite stranice Kliofesta ili Historiografija.hr.

Rijetko se tko, ako itko, u svojem radu nije susreo s bogatim i dugotrajnim radom prof. dr. sc. Josipa Kolanovića. Kao što Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku prenosi, prof. Kolanović preminuo je jučer, 7. svibnja 2020. u Zadru u 83. godini života. 

Kada bismo učenike i studente, povjesničare, liječnike i pravnike, biologe i političare, IT-evce i novinare, zamolili da nam kažu što je povijest, vjerojatno bi baš svaki od njih barem mrvicu ozbiljno zastao. Neki bi dali poluduhovit i nadasve kreativno oštrouman odgovor kako se radi o kulturno-zabavnoj disciplini. Drugi bi vjerojatno odgovor sklepali od parafraze neke od gomile rečenica koje su u trenucima prošlosti već bili izrekli mudrošću dobrostojeći pojedinci.

Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti. 

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Četiri dana nakon potresa koji nas je u 6 sati i 24 minute probudio iz nedjeljnog sna i ostavio trajne posljedice na brojnim zgradama i nažalost ljudskim životima, u Vijencu je 26. ožujka 2020. objavljen tekst dr. sc. Dragana Damjanovića, naslovljen: "In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale". 

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.