fbpx
Naslovnica Autori Postovi od Tihana Kušter

Tihana Kušter

66 POSTOVI 0 KOMENTARI
Magistra ranonovovjekovne povijesti i povijesti umjetnosti. Urednica je portala Povcast.hr i doktorandica Predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istraživačkim interesom za digitalnu historiju. U slobodno vrijeme bavi se moderiranjem rasprava dvaju vrsnih intelektualaca - todlera.

“Hrana na prapovijesni način” – radionica eksperimentalne arheologije – Borovik 2019.

Treću godinu za redom, TI experimental archaeology i udruga za popularizaciju arheologije ZipArh organiziraju radionicu eksperimentalne arheologije pod ovogodišnjim nazivom "Hrana na prapovijesni način...

ŽENE SLIKARICE: Zašto ih je toliko malo? – VIDEO

"We can't change the past but we can change how we deal with the art that we have in our collection." Zašto u zbirkama muzeja...

Pablo Picasso i muze/ljubavnice: Egzekucija prve supruge – PODCAST

Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.

Public History Summer School – Wroclaw 1.-5. srpnja 2019.

The Historical Institute of the University of Wroclaw, The International Federation for Public History i Zajezdnia (Depot) History Centre organiziraju "Public History Summer School" koja će se 1.-5. srpnja održati u Historical Institute University of Wrocław i Zajezdnia (Depot) History Centre u Wroclawu (Poljska). 

Toma Erdődy – kako je stvoren nacionalni heroj

Uz Petra Zrinskog, Frana Krstu Frankopana i Nikolu Šubića, jedan od ranonovovjekovnih nacionalnih heroja je i Toma II. Erdődy, znameniti junak čiji je mit preživio brojne povijesne kontekste i (re)vitalizirao se u više pisanih, slikanih i klesanih medija. Naposljetku, Erdődyjev mit postao je jednim od ključnih nacionalnih ideologema devetnaestostoljetnog nacionalnog romantizma.

Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća

Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.

Smrtnost dojenčadi na prijelazu stoljeća

Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su: "Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."