Tihana Kušter
Mučna borba protiv bolesti i epidemija, ali i restriktivnih mjera? Varaždinski...
S otporom građana vratila se bila i epidemija, i to taman kada se činilo da je opasnost prestala. Tko se brinuo o bolesnima kada u gradu nije bilo liječnika i kako su restriktivne mjere tijekom dugotrajnih borbi s epidemijama izazivale otpor stanovništva?
JEZIK SMRTI: Težak strah i duhovna zaštita u vrijeme kuge
Gomile leševa, pijani i zaraženi luđaci koji grle trudnice te nečovječni roditelji koji izbacuju svou djecu na ulicu samo su neki od prizora koji se nalaze u brojnim književnim pa i likovnim djelima. Što je to jezik kuge, kako je zajedno sa samom bolešću utjecao na potragu za duhovnom zaštitom i kako je naposljetku došlo do restrikcija u prakticiranju te iste duhovne zaštite, aktualna je priča koju sam pokušala sažeti u idućih par redaka.
Stalna opasnost: Petstogodišnja borba protiv kuge
Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna.
“Podcrtano: Make Humanities Great Again!” predavanje na FFRI
U organizaciji USP "Draco Tarsaticum", riječke udruge studenata povijesti Filozofskog fakulteta u Rijeci, održat ću prvo ovogodišnje gostujuće predavanje u ciklusu "Podcrtano", pod nazivom...
Najstariji prank pronađen u Hrvatskoj! British Museum o tantalusu iz Vinkovaca
Vjerojatno znate nekoliko priča iz raznih knjiga/filmova/španjolskih i inih sapunica o pohlepnim starcima koji su u želji za dobitkom izgubili sve?
Slična ideja skriva se iza najstarijeg pranka na svijetu materijaliziranog u obliku posude koju su hrvatski arheolozi 2012. pronašli u Vinkovcima.
Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”
Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.
Studiji Javne povijesti: O edukaciji, pripravništvu i zaposlenju (Okrugli stol, Wroclaw,...
Iako se u Hrvatskoj ne izvodi nijedan diplomski studij Javne povijesti, s obzirom na rastuće trendove u društveno-humanističkom području, prvenstveno u okviru povijesti i onog što se zove u engleskom i drugim govornim područjima zove "Public History", otvaraju se i pitanja o mogućoj implementaciji takve vrste obučavanja i u Hrvatskoj. Prvi koraci ka otvaranju tog pitanja učinjeni su pokretanjem kolegija "Javna povijest" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čiji je nositelj dr. sc. Damir Agičić i izvođač dr. sc. Branimir Janković.