fbpx

Povijest spavanja: najmračniji dio povijesti Rogera Ekyrcha – PODCAST

Koliko vam se puta desilo da legnete u krevet s namjerom da prespavate idućih deset sati, usred noći se probudite i probdijete u krevetu naredna dva sata? Prema tezi američkog povjesničara Rogera Ekyrcha (1950.) iz "At Day's Close: Night in Times Past" (2005.) ovakav obrazac spavanja bio je do prije dvjesto godina uobičajena i svakonoćna pojava.

Srijemska kuga: Epidemija s kraja 18. st. PODCAST

Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Ostrogon - Stolni Biograd - Pečuh - Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se i od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Od početka 18. stoljeća započelo se s organiziranjem kordona koji se sastojao od još dva dijela na prostoru cijele Habsburške Monarhije. Drugi je dio prolazio kroz veći dio Ugarske preko Čakovca, Legrada, Varaždina pa sve do Virovitice, dok je treći prolazio na prostoru današnje Austrije.

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i...

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.

PRIČA O POVIJESTI uz 4 citata i Munchovog Historiena: Metodička vježba

Kada bismo učenike i studente, povjesničare, liječnike i pravnike, biologe i političare, IT-evce i novinare, zamolili da nam kažu što je povijest, vjerojatno bi baš svaki od njih barem mrvicu ozbiljno zastao. Neki bi dali poluduhovit i nadasve kreativno oštrouman odgovor kako se radi o kulturno-zabavnoj disciplini. Drugi bi vjerojatno odgovor sklepali od parafraze neke od gomile rečenica koje su u trenucima prošlosti već bili izrekli mudrošću dobrostojeći pojedinci.

FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.