Intervju s prof. Nenadom Moačaninom

Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te osoba s mnoštvom zanimljivih životnih i obiteljskih priča!   Cijeli intervju s...

Povijesni podcast – Luka Jakopčić i upravljanje baštinom: ‘Banija, Kordun i Baranja samo su...

U prvoj epizodi Povijesnog podcasta, povjesničar Luka Jakopčić govori o osmogodišnjem iskustvu vođenja tvrke Recider projekt. Koji su mu angažmani najviše ostali u sjećanju, što misli o upravljanju baštinom u Dalmaciji te koju susjednu...

Tko te je ubio i tijelo kao dokaz: Medicinska vještačenja u Dubrovniku u 18....

Pozamašan korpus arhivske građe s 9000 kaznenih spisa iz kojih je izdvojeno preko 700 medicinskih vještačenja iz 18. stoljeća u Dubrovniku obrađen je u knjizi Nede Kovačić. Jedan zločin bio je posebno intrigantan - radi se o slučaju trovanja lijekom pripravljenim u ljekarni i pripisanim jednoj djevojci. No, kako bi zaštitio ljekarnika, vještak Marco Flori promijenio je prvotni iskaz u kojem je sa sigurnošću utvrdio da je djevojka otrovana da bi tek naknadno ustvrdio kako nije došlo do pravog trovanja. Sve kako bi zaštitio ljekarnika. 

[VIDEO] Što je to koncept „embodiment“ (otjelovljenje)?

Autorice: Anica Bagarić, Tina Zelenković i Barbara Kuna. Video je nastao u sklopu kolegija "Historijska antropologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević. Otjeloviti se, prema rječničkoj definiciji, znači postati tijelom,...

Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.

FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.

ŠEGRTSKI RAZGOVORI: Damir Agičić i Hrvoje Volner

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".