Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?

Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.

Dragan Damjanović u Vijencu: In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale

Četiri dana nakon potresa koji nas je u 6 sati i 24 minute probudio iz nedjeljnog sna i ostavio trajne posljedice na brojnim zgradama i nažalost ljudskim životima, u Vijencu je 26. ožujka 2020. objavljen tekst dr. sc. Dragana Damjanovića, naslovljen: "In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale". 

Smrt Elizabete Kotromanić u svjetlu političke propagande kasnog srednjeg vijeka

Smrt kraljice Elizabete Kotromanić u kontekstu Protudvorskog pokreta Događaj koji se u hrvatskoj historiografiji naziva Protudvorski pokret nije nepoznanica. Riječ je o pobuni većinski slavonskih velikaša, priora ivanovaca u samostanu Vrana, Ivana od Paližne i...

Kurs “Podučavanje kritičkog mišljenja kroz umjetnost”: National Gallery of Art

Dok u egzaktnim znanostima barem na elementarnoj razini stvari jesu ili nisu, eksperiment je uspio ili nije, u humanistici stvari nikada nisu crne ili bijele. Upravo je u tome najveća prednost humanistike. Ona jedina posjeduje napretek mogućnosti za podučavanje oblikovanja kritičkog mišljenja, odnosno, za raspoznavanje i vrednovanje nijansi. 

BIZANTSKA IZDAJA: Aleksije I. Komnen i Prvi križarski rat

Bizantsko je Carstvo 1095. godine bilo pritisnuto i od Turaka Seldžuka na istoku, i od Normana na zapadu. Aleksije I. Komnen (1081.-1118.) tražio je pomoć od zapadnih državnika da obrani granice Carstva. Na vratima Carigrada prvi se pojavio Petar Pustinjak s tisućama neorganiziranih ljudi. Pljačka i kaos koje je vidio Aleksije, ostavili su na njega dojam razočaranosti i ljutnje. Želeći se što prije riješiti neugodnih gostiju, car je organizirao brodove i prebacio pridošle ljude preko Bospora u Malu Aziju...

Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije

Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.