Zapisi iz Slavonije: Prosječan Hrvat-iseljenik 1910. i 2020.
Davne 1910. sokakom je polako prolazio osluškujući zvona župne crkve što ih je ranom zorom probudio tadašnji zvonar bogate župe. Kada promatramo tu godinu,...
“Burnout” poduzetnika iz 14. stoljeća: ’Davim se u cijelom ovom radu!’...
6 642 - toliko je pisama procirkuliralo u samo jednoj godini unutar kompanije talijanskog trgovca Francesca Datinija koji je prvi ostvario partnerski sustav diljem Mediterana pa i sjevera Europe.
Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode
U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine
Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...
Trgovac Josip Šipuš: “Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti”
Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom.
ŠEGRTSKI RAZGOVORI: Damir Agičić i Hrvoje Volner
U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".
CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?
Koji su politički i ekonomski problemi doveli do nesumnjivog kolapsa jugoslavenske automobilske industrije, istražio je srpski povjesničar Marko Miljković. Sve je počelo 1954. godine kada su Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali glavni akteri jednog od prvih većih trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta...
Novo iz “Big History”: Što je planet učinio nama?
Lewis Dartnell u svojoj knjizi navodi oprečnu logiku prostora Euroazije, koja se dijeli po liniji zapad-istok, te prostora Amerike koji slijedi podjelu na sjever-jug. S obzirom da su biljne vrste mnogo otpornije na promjenu geografske širine, nego na promjenu geografske dužine, ta je karakteristika olakšala razvoj većih društveno-političkih zajednica na prostoru Euroazije, dok su se civilizacije na prostoru Amerike razvijale pod pritiskom oskudnih resursa.