fbpx

Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”

Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti. 

Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”

Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.

Toma Erdődy – kako je stvoren nacionalni heroj

Uz Petra Zrinskog, Frana Krstu Frankopana i Nikolu Šubića, jedan od ranonovovjekovnih nacionalnih heroja je i Toma II. Erdődy, znameniti junak čiji je mit preživio brojne povijesne kontekste i (re)vitalizirao se u više pisanih, slikanih i klesanih medija. Naposljetku, Erdődyjev mit postao je jednim od ključnih nacionalnih ideologema devetnaestostoljetnog nacionalnog romantizma.

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”

Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.