fbpx

Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Makar nismo feministički list…Zagorkin ŽENSKI LIST o modi, kućanstvu i ponešto...

Zanima li vas što se moglo pročitati u ženskom časopisu iz 1930ih, tada zavirite u Zagorkin Ženski list koji je donosio vijesti iz svijeta mode, zabave i kućanstva, dijelio korisne savjete, ali i educirao tadašnje žene o aktualnim društvenim i kulturnim događanjima.

Veliki rat i Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć

Zabijanje kupljenih čavala u "Spomen lipu za ratnu pripomoć", dobrotvorne zabave, šivanje rublja i briga o djeci i ženama samo su neke od djelatnosti Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć koji je aktivno djelovao tijekom Velikog rata.

Srednjovjekovni neboderi: Tornjevi u dalmatinskim gradovima

U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).

Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća

Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.

Zapisi iz Slavonije: Spomena i „spomendana“ sve više, a tradicije sve...

Nakon Noći vještica slijedi advent šarenih predmeta i različitih potreba koji je izgleda sve prihvatljiviji od adventa ili došašća kojeg odlikuje pokora i spremanje...