Kako smo oživjeli heroje Domovinskog rata
S današnjim danom započinje studeni, kojega bismo i službeno mogli nazvati mjesecom posvećenom smrti, budući da se upravo u tom mjesecu obilježavaju dva državna praznika koja evociraju tematiku prolaznosti. Riječ je o katoličkom blagdanu...
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
Bartol Kašić i njegova predodžba o pravoslavcima: isusovački misionari u Beogradu
Mijo Korade i Dejan Pernjak objavili su 2015. godine članak Hrvatski isusovački misionari i pokušaji unije s pravoslavnima od 16. do. 19. stoljeća, u kojem su dali pregled isusovačkih misionara i njihovih pokušaja unije s pravoslavcima. Između ostalog, osvrnuli su se na misiju Bartola Kašića te prenijeli njegovu predodžbu o pravoslavcima iz izvješća papi 1613. godine.
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.
Velikaš i skolastik – uz 700. obljetnicu smrti Augustina Kažotića
Augustin Kažotić rođen je oko 1260. u Trogiru kao potomak patricijske i imućne obitelji. U ranoj se mladosti odlučuje za redovnički poziv i priključuje se dominikancima, najvjerojatnije u Splitu. Školovao se u Parizu, a...
Bombturbacija – ekohistorija Prvog svjetskog rata
Ekohistorija Prvog svjetskog rata
Rat je oduvijek bio dio ljudske povijesti, a njegove posljedice razvojem industrijaliziranog svijeta i nuklearnog oružja postaju eksponencijalno destruktivnije tijekom 20. stoljeća. Budući da je čovjek dio prirode u kojoj živi,...
U oluji čelika: ljudske sudbine u vremenu i nakon Prvoga svjetskoga rata
Bojišnica postaje dom
Njemački pisac Wilhelm Lamszus 1912. godine napisao je roman Das Menschenschlachthaus (Ljudska klaonica) kojim je predvidio sve užase rata koji su uslijedili samo dvije godine nakon objavljivanja. Više od stotinu godina kasnije,...