Gubili su se životi, hrana i imovina, a Varaždinci su rekordno izgradili čak 3...

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Gundulićev Osman: Reformnokatolički ilirizam i slovinski prostor

Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.

Katalog izložbe “Valpovački vlastelini Prandau-Normann”

Opsežan pogled u zbirku valpovačkog vlastelinstva stvaranu kroz 250 godina upravljanja dvorcem, predstavljenu u katalogu predmeta, otkriva značajno bogatstvo zbirke, ali daje naslutiti da od zbirke danas ima dosta nepoznate, javnosti nedostupne građe po privatnim zbirkama, ili jednostavno, uništene. Možda bi i više toga ostalo nepoznato da nisu djelovanjem Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturno-historijskih spomenika pri Ministarstvu prosvjete Narodne RH, popularno KOMZA, plemićke zbirke postale sastavnim dijelom muzejskih ustanova.

Povijest spavanja: najmračniji dio povijesti Rogera Ekyrcha – PODCAST

Koliko vam se puta desilo da legnete u krevet s namjerom da prespavate idućih deset sati, usred noći se probudite i probdijete u krevetu naredna dva sata? Prema tezi američkog povjesničara Rogera Ekyrcha (1950.) iz "At Day's Close: Night in Times Past" (2005.) ovakav obrazac spavanja bio je do prije dvjesto godina uobičajena i svakonoćna pojava.

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.