fbpx

Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan...

Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.

Viktorijanski freak show: Začetci moderne industrije zabave

Pitate se kako to da publici od prije 150 godina ovakve predstave nisu bile problematične? Jedna sitnica im je ipak smetala. Radi se o istoj sitnici koja se danas javlja kao navodno najveći problem reality showova. 

Zapisi iz Slavonije: Božićni običaji, slama kao simbol obilja

„Faljen Isus, čestit vam Badnjak i Adam i Eva i Bog i Božić i sveto slavno porođenje gospodina našega Isusa Krista.“ Ove su se...

ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u...

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati...

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.