Sveta stolica i Prvi svjetski rat – Mirovna nota Benedikta XV.
"Samoubojstvo civilizirane Europe"
Izabran za papu na samom početku Prvoga svjetskog rata, nadbiskup Bologne Giacomo Paolo Giovanni Battista della Chiesa, koji je uzeo ime Benedikt XV., u papinskoj je povijesti ostao zasjenjen najprije ratnim događajima,...
Što je „nacija“ i što joj prethodi
Otvorimo li nakratko neki od medijskih portala uvjerit ćemo se da je nacija u 21. stoljeću i dalje itekako relevantna tema. O naciji se u historiografiji i srodnim disciplinama mnogo pisalo, posebno u posljednjih...
„Entuzijazam rata“ – izbijanje Prvog svjetskog rata
Opća mobilizacija
Izbijanje Prvog svjetskog rata i proglašavanje opće mobilizacije utjecalo je na cjelokupno društvo, kako u Austro-Ugarskoj Monarhiji, tako i u cijeloj Europi. Vojnici su se mobilizacijom rastajali od svog civilnog života te od...
INTERVJU – NELLA LONZA: “Srednjovjekovna zajednica je zajednica suživota, ali ponajprije bih rekla da...
Povodom 750 godina donošenja Statuta grada Dubrovnika razgovarao sam s akademkinjom Nellom Lonza. Mislim da sugovornicu ne treba na poseban način predstavljati. Hrvatska povjesničarka, zaposlena u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Njezina...
“Krajišnička pisma”: Prikaz jedne važne, a u hrvatskoj historiografiji nezapažene zbirke izvora
Zadnjih nekoliko desetljeća historiografija sve više u fokus svojih istraživanja stavlja "obične ljude" i povijest svakodnevice, ostavljajući po stranu priče o "velikim muškarcima" i velikim političko-vojnim događajima. Iako je takav trend nešto slabiji u...
Kako postati revolucionar i ubojica: primjer Mije Babića u međuratnoj Jugoslaviji
Kraljevina SHS/Jugoslavija između dvaju svjetskih ratova mogla bi se opisati kao „zona nasilja“. Novonastalu državu teretili su brojni politički atentati, ulično nasilje i druge terorističke akcije koje su poticale radikalizaciju svih slojeva društva –...
Goli otok: povijest iz tipkovnice Martina Previšića
Koliko se samo negativnih značenja može vezati uz neko mjesto, govori nam primjer Golog otoka, po veličini malog, u kršu oblikovanog, većinom neuglednog otoka, vegetacijski opustjelog, smještenog na sjevernom Jadranu u blizini otoka Raba. Za razliku od geografske i prirodne beznačajnosti, Goli otok u funkciji logora i zatvora za političke neistomišljenike nezaobilazan je u političkoj i društvenoj povijesti suvremenog razdoblja, najčešće promatran kao tabu tema.