fbpx

Rimska propaganda: baština do Chucka Norrisa

Zamislite scenu. Dvoje-troje-petero Amerikanaca/partizana/Chuck Norris i drugih junaka ostaje zarobljeno u zgradi/šumi/planini/otoku. Preostala oprema nedostatna je. Municija slaba. Neprijatelji, Nijemci/Rusi/Japanci/ustaše/četnici približavaju se brojčano nadmoćni s tenkovima/avionima/neusporedivo boljom opremom. Međutim, evo obrata. Svojom hrabrošću/ustrajnošću/superiornošću ili jednostavno zato što se radi o glavnim junacima, nekolicina njih naposljetku uspijeva svladati brojčano nadmoćnije neprijatelje. Gledatelj odlazi iz kina/kauča posve zadivljen pobjednicima s kojima se sam poistovjećuje, tj. Našima. Kakvi smo mi junaci! Nema nam ravna

Briše li bolest čovjeka? ANTE VRANKOVIĆ o ‘Jedno lice Parkinsonove bolesti’...

U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“

Woodstock i hrvatska psihodelična umjetnost šezdesetih

Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.

Dragan Damjanović u Vijencu: In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale

Četiri dana nakon potresa koji nas je u 6 sati i 24 minute probudio iz nedjeljnog sna i ostavio trajne posljedice na brojnim zgradama i nažalost ljudskim životima, u Vijencu je 26. ožujka 2020. objavljen tekst dr. sc. Dragana Damjanovića, naslovljen: "In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale". 

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

„Dobar tek, carice Sisi“: Izvrsna izložba carskog porculana otvorena u Švicarskoj...

U petak 24. srpnja 2020. godine u Opatiji, u Švicarskoj kući koja se nalazi u parku Angiolina, otvorena je izložba porculanskog posuđa carske obitelji pod nazivom Dobar tek, carice Sisi. Ova izložba nastavak je suradnje grada Opatije i mađarskog grada Gödöllő u čijoj je organizaciji bila prethodna izložba Modni ormar carice Sisi, održane od srpnja 2019. do travnja ove godine.

Heroji moderne medicine – “Klinika Gross” i “Klinika Agnew” – VIDEO

Razgovarajući o ovim djelima koja se danas nalaze u Philadephia Museum of Art, povjesničarke umjetnosti ukazuju na autorovu intenciju da iskaže nevjerojatno svjedočanstvo o medincinskoj djelatnosti 19. stoljeća, posebno revolucionarnom pomaku do kojeg je došlo s usvajanjem higijenskih standarda i korištenjem anestezije.