fbpx

Kurs “Podučavanje kritičkog mišljenja kroz umjetnost”: National Gallery of Art

Dok u egzaktnim znanostima barem na elementarnoj razini stvari jesu ili nisu, eksperiment je uspio ili nije, u humanistici stvari nikada nisu crne ili bijele. Upravo je u tome najveća prednost humanistike. Ona jedina posjeduje napretek mogućnosti za podučavanje oblikovanja kritičkog mišljenja, odnosno, za raspoznavanje i vrednovanje nijansi. 

Politički sustavi moći i dubrovačka urbana kultura u renesansnoj ljubavnoj lirici

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)

Rimska propaganda: baština do Chucka Norrisa

Zamislite scenu. Dvoje-troje-petero Amerikanaca/partizana/Chuck Norris i drugih junaka ostaje zarobljeno u zgradi/šumi/planini/otoku. Preostala oprema nedostatna je. Municija slaba. Neprijatelji, Nijemci/Rusi/Japanci/ustaše/četnici približavaju se brojčano nadmoćni s tenkovima/avionima/neusporedivo boljom opremom. Međutim, evo obrata. Svojom hrabrošću/ustrajnošću/superiornošću ili jednostavno zato što se radi o glavnim junacima, nekolicina njih naposljetku uspijeva svladati brojčano nadmoćnije neprijatelje. Gledatelj odlazi iz kina/kauča posve zadivljen pobjednicima s kojima se sam poistovjećuje, tj. Našima. Kakvi smo mi junaci! Nema nam ravna

Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

Heraldika: Turci nabijeni na kolac na hrvatskim plemićkim grbovima

Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom...

Bitka kod Lepanta: mletačka propaganda o slavnoj pobjedi

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.