Rimska propaganda: baština do Chucka Norrisa
Zamislite scenu. Dvoje-troje-petero Amerikanaca/partizana/Chuck Norris i drugih junaka ostaje zarobljeno u zgradi/šumi/planini/otoku. Preostala oprema nedostatna je. Municija slaba. Neprijatelji, Nijemci/Rusi/Japanci/ustaše/četnici približavaju se brojčano nadmoćni s tenkovima/avionima/neusporedivo boljom opremom. Međutim, evo obrata. Svojom hrabrošću/ustrajnošću/superiornošću ili jednostavno zato što se radi o glavnim junacima, nekolicina njih naposljetku uspijeva svladati brojčano nadmoćnije neprijatelje. Gledatelj odlazi iz kina/kauča posve zadivljen pobjednicima s kojima se sam poistovjećuje, tj. Našima. Kakvi smo mi junaci! Nema nam ravna
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Heraldika: Turci nabijeni na kolac na hrvatskim plemićkim grbovima
Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća.
Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande...
Jedini ne-Azijac u top 10 svjetskih slikara tušem Afred F. Krupa objavio dopunjeno hrvatsko...
Kad je krajem 2018. izdavačka kuća „Blurb“ iz San Francisca objavila dvojezičnu, englesko-hrvatsku zbirku „Texts / Tekstovi“ Alfreda F. Krupe, odmah je postalo jasno da je riječ o vrijednom doprinosu, ne samo na području...
Izdržati hrvatski holokaust: Alfred Freddy Krupa
„Mislim da je uspjeh da kad se sudariš s posvemašnjim porazom svojeg svijeta, svoje intime, svojih ideja, svoje slike u javnosti, svojeg nasljeđa, svojih svih dotadašnjih postignuća, kad ti se u jednom trenu učini da ti se negira pravo na gotovo cjelokupno emotivno, intelektualno i materijalno posjedovanje, kad ne postoji gotovo nitko kome bi se obratio za pomoć, kad je gotovo svaki pogled ujedno i pogled podozrenja i sumnje, kad i sam dovedeš sve i pod znak pitanja, kad su pale sve iluzije o sebi, o svome okruženju, o ljudima, o vjerovanjima i religijama, o zastavicama, o objektima svoje ljubavi i zaljubljenosti... i onda, kada se u tom trenu "osobnog i privatnog holokausta“...
Tama holokausta: preživjeli na kliničkom kauču i u memoarskoj prozi
Kada je Primo Levi sa svog torinskog balkona sletio u trenutnu smrt, većina je to interpretirala sljedećim nizom koji se ovdje nameće kao logičan: Auschwitz – trauma – očaj, depresija – samoubojstvo. Iako navedeni...
ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u sebe
Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.