“Rob svoje kose”: Carica Sissi i seksualnost 19. stoljeća
Rigorozni rituali koju su uključivali svakodnevno vježbanje, dijete na bazi narači i sirovih mesnih sokova, 3-satno češljanje i pranje kose konjakom i jajima jedan su od ključeva za interpretaciju začuđujućeg portreta carice Sissi kojeg je Winterhalter izradio 1864. godine.
Od Khaemwaseta do Mariettea: egiptologija od početaka do 1881.
Razdoblje staroegipatske povijesti, kao uglavnom i sva druga područja historijskog znanja, danas je već toliko istraživano da je količina informacija prevelika da bi ju pojedinac, koliko god bio uronjen u vlastite studije, uopće mogao...
Borba između ikonoklasta i ikonodula: KHLUDOVLJEV PSALTIR i karikatura carigradskog patrijarha
Nije sačuvano mnogo pisanih ili vizualnih svjedočanstava o stoljetnoj borbi između ikonoklasta (protivnika ikona) i ikonodula (ikonofila) u Bizantu između 730. i 842. godine. Najveći dio ikonoklastičkih pisanih argumenata ili vizualnih izraza uništen je...
Mučna borba protiv bolesti i epidemija, ali i restriktivnih mjera? Varaždinski primjer iz povijesti...
S otporom građana vratila se bila i epidemija, i to taman kada se činilo da je opasnost prestala. Tko se brinuo o bolesnima kada u gradu nije bilo liječnika i kako su restriktivne mjere tijekom dugotrajnih borbi s epidemijama izazivale otpor stanovništva?
Oslobađanje tjelesnosti, smrt kao montaža života: umjetnost Piera Paola Pasolinija
Pier Paolo Pasolini, svestrani talijanski umjetnik i intelektualac, ove bi godine proslavio svoj stoti rođendan. Stoga je 2022. godina prošla i u znaku prisjećanja na njegov raznolik umjetnički opus, ali i na okolnosti njegove...
VISIT JUGOSLAVIA: turistička propaganda u međuratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji
Temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.
Pablo Picasso i muze/ljubavnice: Egzekucija prve supruge – PODCAST
Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.