Vjerska historija

Premda historija kao znanost predmetu svog proučavanja pretendira pristupati što objektivnije, područje njezina djelovanja ipak je nemoguće u potpunosti odvojiti od utjecaja osobnih stavova....

Premda postoji rašireno mišljenje koje osobu Isusa Krista smješta isključivo u religijsku sferu, njome se kao povijesnom ličnošću bavi i historiografija. Budući da u...

Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovao je u podcastu portala Bitno.net "Mračna povijest Crkve". Voditelj podcasta Ivo Džeba pažnju...

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan...

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev rad dio je veće serije Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire.