Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu ikonografiju
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.
Tragovima prošlosti s prof. Markom Marinom
Marko Marina predavač je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti drži niz kolegija uglavnom posvećenih temama vezanima uz srednjovjekovno kršćanstvo i njegove kulturne tekovine. Uz to,...
Pustinjaci – bizantski „stručnjaci za sve“
Iako su pojava i djelovanje pustinjaka uvelike obilježili kasnoantičko kršćanstvo istočnog Sredozemlja te je taj fenomen u dosadašnjoj historiografiji opsežno obrađen, izostala je adekvatna analiza uzroka tolike istaknutosti pustinjaka u bizantskom društvu 5. i...
Pustinja u kasnoantičkoj kršćanskoj imaginaciji
Kao nenastanjiva i stoga najvećim dijelom neistražena i opasna mjesta, pustinje su oduvijek zaokupljale ljudsku imaginaciju. Promatrajući ipak u njima suprotnost postojećem društvu, čiji je simbol u grčko-rimskom kontekstu predstavljao grad, antički su pogani...
ŽIVI MRTVACI: tretman gubavaca u srednjem vijeku bolji nego se mislilo?
Zbog naglašene vizualnosti simptoma, nastalih uslijed bakterijskog utjecaja na tkiva, kosti i živčani sustav, guba je kroz stoljeća izazivala odbojnost kod zdravog dijela populacije. Unatoč tome što zaraznost zbog postojanja imunosti kod glavnine populacije...
SANCTA ROMANITAS: Kako su mučenici ‘izgradili’ papinski Rim?
Prolazeći Rimom u 7. stoljeću, obrazovaniji hodočasnik mogao je, vođen prvim gradskim itinerarima i natpisima nad svetačkim grobovima, obići sve važnije sakralne objekte posvećene gradskim mučenicima, kako bi svoj put naposljetku završio molitvom nad...
Je li „Dječji križarski rat“ doista bio dječji križarski rat?
U proljeće 1212. godine, slijedeći Nikolu iz Kölna i pastira Stjepana iz Francuske, tisuće djece napustile su svoje roditeljske domove, krenuvši na put u Svetu Zemlju u uvjerenju kako će Bog upravo njima, nevinima,...