fbpx

Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u...

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Raynald od Châtillona – neobuzdani divljak ili vrsni strateg?

Bez obzira na količinu posvećene im literature, križarski ratovi do danas nastavljaju izazivati prijepore u tumačenju njihove (ne)opravdanosti, svrhe i posljedica. Jedna od ličnosti...

Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu...

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

Borba između ikonoklasta i ikonodula: KHLUDOVLJEV PSALTIR i karikatura carigradskog patrijarha

Nije sačuvano mnogo pisanih ili vizualnih svjedočanstava o stoljetnoj borbi između ikonoklasta (protivnika ikona) i ikonodula (ikonofila) u Bizantu između 730. i 842. godine....

„I živjeli su (ne)sretno do kraja života“ – ili kako se...

Brak je bio jedan od osnovnih dijelova života srednjovjekovnog čovjeka, posebice srednjovjekovne žene, no što se događalo kada jedna strana (više) nije bila sretna...

Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?

Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.

Kako spasiti dušu u ranom srednjem vijeku?

Zahtjevnost teme Na prvi pogled pitanje iz naslova čini se banalnim. Isto tako i odgovor na nj. Ipak, ako dublje zađemo u povijesnu građu, uvidjet...