Slavensko bogoslužje: politički značaj Metodijevog učenja

"Metodii doctrina" bila je proglašena nekanonskom, čak su neki govorili da je riječ o herezi. To potvrđuje upravo pismo Ivana X. splitskom metropolitu i njegovim biskupima u Dalmaciji, gdje se papa žali da je "Metodii doctrina" uzela previše maha, da je ona protivna učenju Evanđelja, protiv svih kanona i protiv samih apostolskih pravila.
Feudalizam u SV

Feudalizam – najveća historiografska laž?

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

Glagoljica – pismo nastalo na hrvatskom prostoru?

Ćirilometodska teorija nastanka glagoljice Premda su se tijekom istraživanja dosad isprofilirale čak 43 različite teze o razvoju glagoljice, ćirilometodska teorija zasad ostaje najuobičajenijim tumačenjem njezinog nastanka. Najjednostavnije rečeno, prema toj su teoriji Sveta braća, Konstantin...

Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u gradu

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista

Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o...

Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

FENOMEN SALADIN: put od kršćanskog protivnika do uzora kršćanima

Salah al-Din Yusuf ibn Ayyub ili, pojednostavljeno, Saladin do današnjeg dana ostaje najpoznatijim muslimanskim vladarom iz razdoblja križarskih ratova. Percepcija njegovog lika i djelovanja pritom je najčešće i izuzetno pozitivna; kao primjer najprošireniji u...