Moderna i postmoderna

Uvod Filozofske ideje Friedricha Nietzschea imale su dubok utjecaj na modernu misao, utječući na različite aspekte filozofije, psihologije i politike. Njegov koncept "nadčovjeka" ili „Übermenscha“ i kritika tradicionalnog morala doveli su u pitanje prevladavajuće norme...

U svom nastojanju za sveobuhvatnom analizom prošle stvarnosti, suvremena historiografija znatnu pažnju pridaje i intelektualnoj historiji, odnosno historiji ideja. Premda glavninu predmeta takvih istraživanja čine filozofi i politički teoretičari, ovakva usmjerenost otvara prostor i...

„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".

Na Sleme, na Sleme, na Sleme….idemo na Sljeme! Pogled s prve piramide na Sljemenu možemo vidjeti i danas sa Sljemenskog tornja stradalog u bombardiranju grada Zagreba u rujnu 1991. godine. Njegova obnova započela je prošle godine, a toranj bi s najvišim restoranom u Hrvatskoj trebao postao nova turistička atrakcija.

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.