fbpx

IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.

Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana  doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita,  dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski. 

Goli otok: povijest iz tipkovnice Martina Previšića

Koliko se samo negativnih značenja može vezati uz neko mjesto, govori nam primjer Golog otoka, po veličini malog, u kršu oblikovanog, većinom neuglednog otoka, vegetacijski opustjelog, smještenog na sjevernom Jadranu u blizini otoka Raba. Za razliku od geografske i prirodne beznačajnosti, Goli otok u funkciji logora i zatvora za političke neistomišljenike nezaobilazan je u političkoj i društvenoj povijesti suvremenog razdoblja, najčešće promatran kao tabu tema.

Makar nismo feministički list…Zagorkin ŽENSKI LIST o modi, kućanstvu i ponešto...

Zanima li vas što se moglo pročitati u ženskom časopisu iz 1930ih, tada zavirite u Zagorkin Ženski list koji je donosio vijesti iz svijeta mode, zabave i kućanstva, dijelio korisne savjete, ali i educirao tadašnje žene o aktualnim društvenim i kulturnim događanjima.

CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?

Koji su politički i ekonomski problemi doveli do nesumnjivog kolapsa jugoslavenske automobilske industrije, istražio je srpski povjesničar Marko Miljković. Sve je počelo 1954. godine kada su Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali glavni akteri jednog od prvih većih trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta...

Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije

Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.

Preteča probacijskih ureda u Hrvatskoj: Družtvo za podupiranje odpuštenih kaznenikah

34% kažnjenika iz Lepoglave, Mitrovice, Gospića i ženske kaznionice u Zagrebu bili su prema statistici iz 1892. godine - priupadnici. U isto vrijeme se na hrvatskim prostorima javlja i ideja da se kažnjenicima koji su opetovano dolazili u sukob sa zakonom doskoči nadzorom i potporom nakon otpuštanja iz kaznionice.