Japanska dilema – bomba ili Staljin?

Bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. godine svijet je ušao u atomsko doba te se uskoro, razvojem Hladnog rata, nada nj nadvila opasnost potpunog uništenja pomoću sve snažnijih nuklearnih arsenala...

Križarski rat 20. stoljeća: Meksička La Cristiada, 1926. – 1929.

Katolička Crkva u Meksiku prije Revolucije Počevši od razdoblja španjolske kolonizacije, kad je pružila duhovni poticaj širenju europskih osvajanja i paralelnoj kristijanizaciji domorodačkog stanovništva, Katolička Crkva na području današnjeg Meksika sve do osvita suvremenog doba...

Černobilska katastrofa: Arhivske snimke (VIDEO)

HBO-ova miniserija Chernobyl (2019.) potakla je ogroman interes za nesreću koja se zbog ljudskog neiskustva i nemara te pogrešaka u konstrukciji reaktora u Černobilskoj nuklearnoj elektrani desila 26. travnja 1986. godine. Nesreća je prouzrokovala neizmjeren broj žrtava koje su umrle neposredno nakon nesreće ili godinama nakon nje. Posljedice ove nesreće za hrvatsko područje tek treba istražiti. HRT je nedavno objavio video u kojem se dotiče stanja u zemlji neposredno nakon katastrofe. Kako kažu, zavirili su u arhivu HRT-a iz vremena izvještavanja neposredno nakon černobilske katastrofe 1986. godine.

„Utrka do britanskog kanala“ – stvaranje Zapadne fronte

Prvi svjetski rat je najpoznatiji po rovovima u kojima su vojnici izdržavali tešku ratnu svagdašnjicu, a rovovsko ratovanje na Zapadnoj fronti počelo je već u listopadu i studenom 1914. godine nakon takozvane „utrke do...

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Što nas (ni)je naučila seksualna revolucija?

Dvadeseto stoljeće učestalo se naziva stoljećem seksa i općenito se smatra vremenom značajne liberalizacije seksualnih navika ili običaja te stavova o seksualnosti. Stoljeće je obilježila veća dostupnost kontracepcije, konačno se prihvatio predbračni seks, glorificirao...

DR. MILICA BOGDANOVIĆ: 1. diplomirana povjesničarka, svestrana aktivistica i 1. doktorica znanosti

Osim što je bila intelektualka bila je i civilna aktivistkinja koja se borila za boljitak žena, ponajviše mladih djevojaka, siromašnih i nezaposlenih žena, s ciljem da ne postanu žrtve prostitucije i trgovine ženama.