fbpx

Što je populizam? Diskurs naš svagdašnji

Oba termina, „mali čovjek“ i „elita, znače jako malo, a u isto vrijeme i jako puno kada su populisti u pitanju. Ovaj tekst ne pretendira na ispravljanje „krivih Drina“, niti će izazvati revoluciju u javnom diskursu. (Ne)skromni cilj ovog teksta jest pridonijeti pažljivijoj uporabi termina populizam, kao i njegovom lakšem prepoznavanju.

Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća

Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.

PTSP i Prvi svjetski rat: Nisu sve rane vidljive

Rat je bio oboje, fiziološka i mentalna trauma za sudionike. Međutim, postajala je razlika u društvenoj percepciji prema žrtvama. S jedne strane, fizički osakaćeni vojnici uživali su određen društveni prestiž jer je njihova žrtva bila svima vidljiva i očita, a time i njihov doprinos ratnom cilju. S druge strane, psihološki rastrojeni vojnici nisu se uklapali u takav herojski narativ, a u većini slučajeva bili su i društveno stigmatizirani.

Smrtnost dojenčadi na prijelazu stoljeća

Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su: "Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."

Michaël Borremans kroz djela: Kunsthistorisches Museum

Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.

Vijetnamski rat kroz prizmu ratnog reportera: Nikada naučena lekcija

Surovu atmosferu s bojišnice najbolje dočaravaju intervjui s američkim vojnicima prisutni u knjizi, a koji svjedoče o potpunom gubitku morala, rasnoj segregaciji među trupama, kao i o raširenoj uporabi droge i opojnih sredstava (svaki peti američki vojnik konzumirao je heroin, a gotovo svaki marihuanu).

Prodao je više od milijun knjiga – Eric Hobsbawm (1917.-2012.)

Ono što je svakako učinilo Hobsbawma prepoznatljivim jest njegov odabir političke strane u periodu između dva svjetska rata. Njegovu simpatiju prema marksizmu te angažman u komunističkim partijama Njemačke i Velike Britanije, Evans tumači kao posljedicu neimaštine koju je Hobsbawm osjetio na vlastitoj koži u školskim danima. Izgubivši oca i majku s navršenih 14 godina života, Hobsbawm je vlastiti osjećaj pripadnosti nastojao kompenzirati kroz suživot s komunističkim aktivistima.