fbpx

Što je biopolitička umjetnost / umrežena slika? – VIDEO

Korištenje života kao materijala za izradu umjetničkog djela, destabilizacija granica između prirodnog (društvenog) i umjetnog, sinkretizam umjetnosti, znanosti i tehnologije i tretiranje života kao...

Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”

Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati...

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv...

S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira  pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.

Svjedočanstva odraslih o djetinjstvu u Domovinskom ratu

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.