Tko je rušio, a tko srušio Stari most u Mostaru?
Gradnja Starog mosta u MostaruNakon što su Osmanlije osvojili Hercegovinu 1482. godine, krenuli su s unošenjem novog, orijentalnog stila u arhitekturu. Zasigurno jedan od njihovih najpoznatijih arhitektonskih projekata u Europi je Stari most u...
Kome točno pripada Karlo Veliki?
Povijesne ličnosti i njihova budućnost nakon smrti?
Aproprijacija herojskih figura srednjega vijeka (ali i drugih povijesnih epoha) unutar nacionalne povijesti čest je čin legitimacije raznih tradicija, pojačan buđenjem nacija 19. stoljeća te aktualan sve do...
Kuga u osmanskoj Bosni od 1813. do 1818. godine
Kuge kroz prošlost
Kuga je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis. Kroz prošlost se relativno često događalo da Europu pogodi takva jedna pošast kao što...
Revolucionarna Rusija: Krizni ulazak u 20. stoljeće
Carstvo pod svaku cijenu!
Prije svih revolucionarnih zbivanja u historiografiji poznatih kao Oktobarska ili Boljševička revolucija, Rusko je Carstvo potresalo mnogo kriza od kojih je najznačajnija revolucija iz 1905. godine.
Vrlo je važno naznačiti da je...
„Utrka do britanskog kanala“ – stvaranje Zapadne fronte
Prvi svjetski rat je najpoznatiji po rovovima u kojima su vojnici izdržavali tešku ratnu svagdašnjicu, a rovovsko ratovanje na Zapadnoj fronti počelo je već u listopadu i studenom 1914. godine nakon takozvane „utrke do...
Slijedi li kineski svjetski poredak? – “Jedan put – jedan pojas” inicijativa
Kroz infrastrukturne projekte koji uključuju gradnju prometnica, luka i elektrana, inicijativa teži povezivanju Kine sa 70 zemalja Azije, Europe i Afrike, a čitav je projekt težak između 4 i 8 trilijuna američkih dolara. Uzevši navedene brojke u obzir, za očekivati je da će inicijativa Jedan pojas, jedan put utjecati na gotovo svaki aspekt globalnog društva, od turizma i poljoprivrede, do digitalne ekonomije i transporta.
Vrijeme frakcija: Hrvatska seljačka stranka u NDH i socijalističkoj Jugoslaviji
Hrvatska seljačka stranka (HSS) u međuratnom je razdoblju igrala istaknutu ulogu u hrvatskom, tj. jugoslavenskom političkom životu, ali nakon Drugoga svjetskog rata ona više nije bila vodeća hrvatska stranka. U novoj državi (socijalističkoj Jugoslaviji)...