Krajiško junaštvo – izazovi shvaćanja koncepta junaštva na hrvatskom pograničju
Suživot muslimana i kršćana uzduž granice Osmanskoga Carstva s Mletačkom Republikom i Habsburškom Monarhijom ostavio je dugoročne utjecaje na hrvatski (ali i širi) prostor. Višestoljetna koegzistencija rezultirala je razvojem posebnoga sustava vrijednosti i kulture...
IGNJAT MARTINOVIĆ: FRANJEVAC, SVEĆENIK, MASON, UROTNIK. Na kojoj je strani povijesti?
Prema kurikulumu predmeta „Povijest“ za osnovne škole i gimnazije iz 2019., „razvijajući povijesnu perspektivu, učenik će identificirati vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim razdobljima i razlikovati ih od onih u današnjici“....
Granica ili granice? Pitanje granica u ranom srednjem vijeku
Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim centrima i elitom u srednjoistočnoj Europi. Autor se u tekstu...
“Today we’re all brothers, tonight we’re all friends” – Božićno primirje 1914. i popularna...
Sabaton je švedski rock-metal bend čije su pjesme tematski vezane uz vojnu povijest – od ratova i ofenziva, sve do velikih povijesnih bitaka i vojnih ličnosti. Krajem listopada ove godine Sabaton je objavio pjesmu...
Nepoznati junak sudskog procesa u Nürnbergu: Wolfe Frank
Pred sudionike sudskog procesa u Nürnbergu, na kojemu se od listopada 1945. sudilo čelnicima Trećeg Reicha, prezentirani su dokazi za neke od najstrašnijih ratnih zločina u povijesti. Za transkripte mnogih inkriminirajućih dokumenata nacističkih vlasti s njemačkog jezika zaslužan je Wolfe Frank, prevoditelj tokom suđenja te možda i najživopisnija individua u čitavoj sudnici.
Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
Slavensko bogoslužje: politički značaj Metodijevog učenja
"Metodii doctrina" bila je proglašena nekanonskom, čak su neki govorili da je riječ o herezi. To potvrđuje upravo pismo Ivana X. splitskom metropolitu i njegovim biskupima u Dalmaciji, gdje se papa žali da je "Metodii doctrina" uzela previše maha, da je ona protivna učenju Evanđelja, protiv svih kanona i protiv samih apostolskih pravila.