fbpx

Zapisi iz Slavonije: Narodna kultura (baština) i nositelji različitih korijena

„Ljub' si, rode, jezik iznad svega, U njem živi, umiraj za njega!  Po njemu si sve što jesi: Svoje tijelo, udo svijeta, Bus posebnog...

Zapisi iz Slavonije: Slavonska kuća od ranonovovjekovnog pruća do šikare 21....

Kada se starac nakon svega vrati u sadašnjost 2020. godine, to selo proživljava jednaku sudbinu kao i mnoga druga sela slavonske ravnice, dok su izgleda sela slavonskih planina već odavno zaboravljena. Tada naglas prozbori izmijenjene riječi Matoševe: „Jer selo mi moje zaboraviše, ko pijanca, dok se njegovo ime briše, za volju ne znam kome!“

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Ambiciozni Pavao Ritter Vitezović i PROTOTIP NACIONALNOG EPA: “Uplakana Hrvatska”

Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti. 

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Gubili su se životi, hrana i imovina, a Varaždinci su rekordno...

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Trgovac Josip Šipuš: “Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti”

Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom.