fbpx

“Krajišnička pisma”: Prikaz jedne važne, a u hrvatskoj historiografiji nezapažene zbirke...

Zadnjih nekoliko desetljeća historiografija sve više u fokus svojih istraživanja stavlja "obične ljude" i povijest svakodnevice, ostavljajući po stranu priče o "velikim muškarcima" i...

ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA

Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Važnost aristokratskog identiteta: Hvaranin Hanibal Lucić i politička pohvala Dubrovniku

Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan. 

Prosvjetiteljska slika obrazovanja u Dalmaciji

Tema školstva u Dalmaciji tijekom ranog novog vijeka slabo je istražena. Jedan od izvora koji nam prikazuje stanje u Dalmaciji za vrijeme mletačke uprave...

CHRISTUS REGNAT: Kad je Krist bio kralj Firence

Ocrtavanje konteksta – renesansa usred bojnih polja Razvijeni i kasni srednji vijek, kao i veći dio ranoga novog vijeka na sjevernotalijanskom prostoru obilježilo je postojanje...

Od vojnika preko roba do pisca – Cervantes i iskustvo muslimanskog...

Miguel de Cervantes – pisac i vojnik Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.) jedan je od najvećih pisaca španjolske književnosti, a njegovo najpoznatije djelo...

Stalna opasnost: Petstogodišnja borba protiv kuge

Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna.