Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
O „tamnicama naroda“ ili demonizacija prošlih državnih tvorevina kao historiografska metoda
Uvodno
Bilo zbog stvarnih negativnih iskustava nacije kao cjeline ili pojedinih skupina unutar nje bilo zbog politikantskih razloga, nazivanje prošlih političkih tvorevina u sklopu kojih su se hrvatske zemlje tijekom povijesti našle „tamnicama naroda“ i...
“Mi ne možemo biti Grci ili Židovi, ako prvo nismo Rimljani” – razmišljanja jednog...
Što je Zapadna civilizacija? Od čega je satkana? Je li nastala na zasadama židovske religije, grčke filozofije i kršćanstva? Što je to zapravo zapadni identitet? Pitanja su to na koja mnogi intelektualci različitog habitusa...
Pogrešne procjene i greške prošlosti – Sve što smo uspjeli zeznuti u posljednjih par...
Povijest kao znanost i kao dio popularne kulture najčešće se proučava u kontekstu neprestanog napretka ljudske vrste. Brojni radovi i ekranizacije bave se hrabrim odlukama i prevladanim izazovima koji su doveli do boljeg i...
Predrasuda kao presuda: europski Židovi i „krvna libela“ od antike do 20. stoljeća
Premda bi prikazivanje progonstava kao konstantnih bilo u suprotnosti s povijesnim izvorima potvrđenim razdobljima mirne koegzistencije, židovske zajednice u Europi kroz stoljeća prije svojega gotovo potpunog uništenja u Drugom svjetskom ratu suočavale su se...