fbpx
Naslovnica Područja Kulturna i socijalna historija

Kulturna i socijalna historija

Tornjevi u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku

U srednjem vijeku, tornjevi su predstavljali važan dio obrambenog sustava grada. Obično su nadvisivali ostale građevine, što je omogućavalo da se s njih dobro vidi okolina grada. Zato su se nalazili na rubu grada,...

Viktorijanski freak show i začetci moderne industrije zabave

Zabavljači u "freak showu" bili su s jedne strane konstantni predmet ismijavanja, a s druge strane društveno priznati i emancipirani celebrityji koji su svojim radom zaslužili ekonomski boljitak. Ako ste gledali film „Najveći showman“ (eng. The Greatest Showman) s Hughom Jackmanom u glavnoj ulozi, mogli ste se upoznati s (poprilično simplificiranom i ublaženom) pričom o P.T. Barnumu, osnivačem cirkusa te jednim od utemeljitelja moderne industrije zabave.

IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.

Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana  doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita,  dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski. 

Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?

Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.

Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije

Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.

Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?

Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.

“Sav naš luksuz je Crveni križ”: zagrebačke žene u Prvom svjetskom ratu

„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave - rad, naš lakomisleni smiješak - ozbiljnost.“  piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.