Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”
Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
Prostitucija, pobačaj i kriminal: život jedne srednjovjekovne prostitutke
„Morat ćeš mi odrezati ruke i noge kako bih šutjela!“, prkosno je vikala Els von Eichstätt, žena koja je u petnaestostoljetnoj Njemačkoj natjerana na prostituciju i, s vremenom, na pobačaj. Kako su eksploatirane žene...
Je li „Dječji križarski rat“ doista bio dječji križarski rat?
U proljeće 1212. godine, slijedeći Nikolu iz Kölna i pastira Stjepana iz Francuske, tisuće djece napustile su svoje roditeljske domove, krenuvši na put u Svetu Zemlju u uvjerenju kako će Bog upravo njima, nevinima,...
Fenomen promjena naziva javnih prostora i arhitekture u Zagrebu, Bukureštu i Berlinu – socijalizam...
Uvod
Kroz ovaj tekst analizirat ćemo promjenu naziva ulica i trgova te arhitekture gradova na primjeru Zagreba, Bukurešta i Berlina kroz periode državnog socijalizma i postsocijalizma. Ova tri slučaja poslužit će za pokazivanje sličnosti i...