HRT-ov serijal “NDH” i mogućnost argumentirane rasprave o Stepincu

Ujesen 2021. na Hrvatskoj radio-televiziji prikazano je 12 epizoda dokumentarnog serijala „NDH“ autora dr. Hrvoja Klasića i Miljenka Bukovčana te urednika Daria Špelića. On je izazvao veliki odjek u javnosti i prije samog prikazivanja....

Pustinjaci – bizantski „stručnjaci za sve“

Iako su pojava i djelovanje pustinjaka uvelike obilježili kasnoantičko kršćanstvo istočnog Sredozemlja te je taj fenomen u dosadašnjoj historiografiji opsežno obrađen, izostala je adekvatna analiza uzroka tolike istaknutosti pustinjaka u bizantskom društvu 5. i...

Poganski korijeni koncepta kršćanskog mučeništva?

Židovi ili Rimljani? Premda se spremnost ranih kršćana na podnošenje mučeničke smrti, tumačene kao čina ultimativnog svjedočenja vlastite vjere, u očima poganskih suvremenika činila ludom, njezina je snaga opstala sve do Konstantinovog obrata. Do tog...

Kako spasiti dušu u ranom srednjem vijeku?

Zahtjevnost teme Na prvi pogled pitanje iz naslova čini se banalnim. Isto tako i odgovor na nj. Ipak, ako dublje zađemo u povijesnu građu, uvidjet ćemo zamršenost tog pitanja. Pokušamo li se staviti u poziciju...

Hagiografija – “historiografski geto” ili nedovoljno iskorišteni potencijal?

Definiranje pojma Pojmu hagiografija u današnje je vrijeme moguće pripisati dva međusobno povezana značenja. U prvom redu, riječ je o književnim vrstama posvećenima svecima i raznim oblicima i manifestacijama njihovih kultova. S druge strane, isti...

Lutherova glazbena propaganda: “Erhalt uns Herr bei deinem Wort und steur’ des Papsts und...

Godine 1523. Martin Luther je napisao kako bi volio da postoji više pjesama na narodnim jezicima koje bi se mogle pjevati tijekom mise. Pritom je pozvao njemačke pjesnike na stvaranje pjesama koje bi se mogle koristiti u te svrhe. Popularna glazba sa sakralnim tekstom na narodnom jeziku pomogla je u širenju Lutherovog nauka u sve pore društva. U prva četiri desetljeća napisano je na stotine vjerskih pjesama ispjevanih u poznatim popularnim melodijama.

Gubili su se životi, hrana i imovina, a Varaždinci su rekordno izgradili čak 3...

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.