fbpx

Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...

Varaždin: rekorder u izgradnji protukužnih i protupožanih zavjetnih crkava

Tijekom 17. i 18. stoljeća usamo pedesetak godina, gradska zajednica tada najvećeg grada na području habsburške tadašnje Kraljevine Hrvatske, slobodnog kraljevskog grada Varaždina, zavjetovala se i zavjetovanja izvršila izgradnjom čak troje kapela posvećenih sv. Florijanu, sv. Fabijanu i Sebastijanu i sv. Roku. Time je Varaždin postao grad u kojem je u najkraćem razdoblju i s obzirom na broj stanovništva sagrađen najveći broj zavjetnih crkava. Radi se zapravo o praksi koja je u potpunosti odlika tadašnjeg razdoblja katoličke obnove. 

“Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti” trgovca Josipa Šipuša

Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom. Zagovarao je podjelu rada i povećanje nadnica smatrajući da će se tako povećati proizvodnja i kupovna moć radnika. Također, zalagao se za ideju rasta stanovništva jer bi ono utjecalo na povećanje broja proizvođača i potrošača, a time i državnog bogatstva. S druge strane, bio je gorljivi zagovornik standardizacije hrvatskog jezika, uvjeren kako je ona ključna za ujedinjenje hrvatskih krajeva.

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i...

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u...

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu...

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

Varaždinski začeci medicinske skrbi i borba protiv epidemija

Kontrolirani ulasci i izlasci iz grada, čišćenje jama i dublja zakapanja pokojnika samo su neke od mjera koje su prethodile uvođenju karantene. Kakvu su reakciju ove i slične mjere izazivale kod građana, posebno kod trgovaca? Tko je vodio borbu protiv bolesti kada u gradu još nije bilo liječnika i kakav su društveni status imali ljekarnici u gradu? Je li i tada kao i danas bilo onih koji su na sve moguće načine pokušavali zaraditi na tuđoj nesreći i kako ih se pokušavalo u tome spriječiti?