fbpx

Zapisi iz Belišća: Povijest okoliša i današnji biseri prirode

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Zapisi iz Hrvatske: Uskrs – najveći kršćanski blagdan i narodni običaji!

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan...

ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u...

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

DR. MILICA BOGDANOVIĆ: 1. diplomirana povjesničarka, aktivistica i 1. doktorica znanosti...

U školskoj godini 1901/1902. upisane su prve studentice Mudroslovnog fakulteta. To su bile Milka Maravić i Vjera Tkalić, koje su upisale prirodne znanosti, i Milica Bogdanović koja je upisala povijest i geografiju. One su u hrvatskoj povijesti poznate kao prve studentice Zagrebačkog sveučilišta koje su studij upisale iste godine kada im je zakonski to dopušteno.

ŠEGRTSKI RAZGOVORI: Damir Agičić i Hrvoje Volner

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".

Ivo Mišur: Povijest izrečena dovoljno puta postaje istina

U reality showu Who do you think you are poznati engleski kuhar, (inače tamne boje kože što je bitno za daljnji narativ) Ainsley Harriot putuje na Barbados da istraži svoju obiteljsku prošlost. Ainsley je potomak barbadoških robova koji su radili za bijele robovlasnike. Jedna od ključnih scena epizode snima se u kući u kojoj je njegov pradjed boravio. Ainsley doznaje ime robovlasnika za kojeg je radio njegov pradjed. U intimnoj ispovijedi izražava gnušanje prema tom čovjeku. Ubrzo dolazi do preokreta kad se otkrije da je vlasnik njegova pradjeda, koji je bio rob, bio Ainsleyev šukundjed, tj. pradjedov otac.

Woodstock i hrvatska psihodelična umjetnost šezdesetih

Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.