fbpx

Ivo Mišur: Povijest izrečena dovoljno puta postaje istina

U reality showu Who do you think you are poznati engleski kuhar, (inače tamne boje kože što je bitno za daljnji narativ) Ainsley Harriot putuje na Barbados da istraži svoju obiteljsku prošlost. Ainsley je potomak barbadoških robova koji su radili za bijele robovlasnike. Jedna od ključnih scena epizode snima se u kući u kojoj je njegov pradjed boravio. Ainsley doznaje ime robovlasnika za kojeg je radio njegov pradjed. U intimnoj ispovijedi izražava gnušanje prema tom čovjeku. Ubrzo dolazi do preokreta kad se otkrije da je vlasnik njegova pradjeda, koji je bio rob, bio Ainsleyev šukundjed, tj. pradjedov otac.

Antisemitska karikatura u Hrvatskoj: “Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije

Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.

Politička škola SKJ u Kumrovcu: “Za borce našeg socijalističkog društva koji...

Prije manje od mjesec dana kineska je tvrtka Zhongya dugoročno s ciljem otvaranja turističkog kompleksa posvećenog Josipu Brozu Titu za manje od dva milijuna eura kupila nekadašnju Političku školu SKJ u Kumrovcu. Dok se o radu ove škole do sad govorilo uglavnom u okviru diskreditiranja aktualnih ili sada već bivših političara koji su u nekom obliku sudjelovali u njenom radu, Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest istražio je osnutak, funkcioniranje i program ove omražene škole koja je sa svojim radom prestala, uoči rata, 1990. godine. 

Smrt stenjevačkih umjetnika: Vladimir Vidrić, Ante Kovačić, Slava Raškaj

Pjesniku Vladimiru Vidriću, književniku Anti Kovačiću i slikarici Slavi Raškaj zajednička je tragična sudbina zbog koje su završili i umrli u Kraljevskom i zemaljskom...

Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha

Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić. 

Woodstock i hrvatska psihodelična umjetnost šezdesetih

Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.