Od vojnika preko roba do pisca – Cervantes i iskustvo muslimanskog zarobljeništva
Miguel de Cervantes – pisac i vojnik
Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.) jedan je od najvećih pisaca španjolske književnosti, a njegovo najpoznatije djelo – Don Quijote – krasi liste obaveznih školskih lektira u...
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: začetnik hrvatske nacionalne ideologije
Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.
DOMINUS AC REDEMPTOR NOSTER – ukinuće isusovačkog reda 1773. godine
Duhovna vojska Katoličke Crkve
Španjolska je u prvoj polovici 16. stoljeća bila jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je katoličanstvo, moralno klonulo na ostatku kontinenta pod ravnanjem za duhovnu problematiku često nemarnih renesansnih papa,...
Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.
Korupcija i sukob interesa: Stvaranje protomoderne uprave
Pitate se kada se na hrvatskim prostorima počeo riješavati i danas gorući problem primanja "poklona", korupcije, miješanja javnog i privatnog posla i kompetencija pri zapošljavanju? Odgovor možete potražiti u jednom od brojnih istraživanja Ivane Horbec o procesima modernizacije i stvaranju protomoderne javne uprave.
Politički sustavi moći i dubrovačka urbana kultura u renesansnoj ljubavnoj lirici
U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)
Feudalizam – najveća historiografska laž?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...