Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to War in 1914?“ čiju snimku ovim putem preporučujemo čitateljima.

Smatrajući krizu koja je 1914. godine dovela do izbijanja najprije balkanskog, a kroz svega nekoliko dana i svjetskog rata vjerojatno najkompleksnijim događajem u modernoj povijesti, odnosno „primarnom katastrofom“ 20. stoljeća, prof. Clark u svom je predavanju naglasak stavio na nekoliko točaka:

  • destabilizacija Balkana nestankom osmanske vlasti u Balkanskim ratovima, koja je Austro-Ugarsku Monarhiju stavila pred izazov iznenadne potrebe za kreiranjem nove vanjske politike prema tom prostoru, usred kojeg je došlo do prestolonasljednikovog ubojstva
  • Sarajevski atentat, s posebno zanimljivim slabije poznatim detaljima, poput kršenja carskog protokola zajedničkom vožnjom nadvojvode Franje Ferdinanda i vojvotkinje Chotek u istom automobilu ili prezentacije slike uhićenja jednog od ostalih osumnjičenika kao i danas najčešće krivo atribuirane fotografije „uhićenja Gavrila Principa“
  • utjecaj učestalosti prijašnjih kriza na otupljivanje svijesti o stvarnoj mogućnosti izbijanja rata u europskoj javnosti
  • dugotrajnost nevjerojatno opširne historiografske debate o uzrocima Prvoga svjetskog rata, odnosno činjenicu da su rasprave o krivnji za (tada budući) rat zapravo starije od samog rata
  • modernost teme promatrane iz perspektive suvremenoga globaliziranog i multipolarnog svijeta, no uz izbjegavanje zamki grubog prezentizma
  • historiografsku korisnost zamjene pitanja „zašto je počeo rat“ pitanjem „kako je počeo rat“, koju je prof. Clark demonstrirao u istoimenoj knjizi