Gabrijela Baričić

Magistra povijesti i povijesti umjetnosti s posebnim osvrtom na pomalo nespojive suvremenu hrvatsku povijest i umjetnost baroka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zaposlena u Muzeju Slavonije.
Gabrijela Baričić

Kako organizirati i provesti složenu interdisiplinarnu izložbu, u kojoj sudjeluju četiri kulturne institucije sa svojim djelatnicima, obuhvaćenu opsežnim istraživanjima na različitim znanstvenim poljima i disciplinama, pokazali su tvorci projekta Valpovački vlastelini Prandau – Normann. Povezali su se Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Muzej likovnih umjetnosti i Muzej Valpovštine, pozvani su i domaći reprezentativni znanstvenici (za povijest, arhitekturu, likovne umjetnosti, etnologiju), složili su se stručni i znanstveni umovi, zbili su se redovi i nastao je značajan povijesnoumjetnički, povijesni, kulturološki projekt kao svojevrsni dijalog znanstvenih disciplina. U sklopu projekta organizirane su multimedijalne izložbe po navedenim ustanovama, predstavljeno je mnoštvo muzejskih i arhivskih predmeta, a kruna projekta je katalog izložbe, tvrdo ukoričena, dvojezična knjiga s preko 400 stranica stručnog teksta, kataloških opisa, fotografija, karti, povelja i planova. A sve zbog valpovačkih vlastelina i veleposjednika od početka XVIII. stoljeća do 1945. godine.

Po završetku oslobađanja Slavonije od osmanske vlasti na kraju XVIII. stoljeća značajni veleposjedi slavonskog i srijemskog kraja dodjeljeni su zaslužnim plemićkim obiteljima, u pravilu stranog porijekla, koji se manje ili više zadržavaju kao vlasnici posjeda do Drugog svjetskog rata i poratne nacionalizacije. Prvo barunska obitelj Hilleprand von Prandau, a potom nasljednim i ženidbenim vezama grofovska obitelj von Normann-Ehrenfels dobivaju valpovačko vlastelinstvo i veleposjed. U uvodnom povijesnom osvrtu o doprinosu vlastelinskih obitelji valpovačkom kraju proizlazi dvojaki stav. S jedne strane, valpovački vlastelini utječu na društveni, kulturni, obrazovni i gospodarski razvoj toga kraja, a s druge strane piše se o nametanju tlake podanicima i nezadovoljstvu stanovnika postavljenim upraviteljima posjeda.

Baština Prandau-Normann

U središtu istraživanja i prezentacije je kulturna ostavština nastala prije svega u kompleksu valpovačkog dvorca. Od obiteljske baštine ističe se arhivska građa, knjižna ostavština, predmeti umjetničkog obrta, numizmatika, a vjerojatno najzanimljivija je jedinstvena likovna cjelina, većim dijelom zaštićena u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. S povijesnoumjetničke strane daje se pogled iznutra u život, djelovanje, stvaranje, svakodnevicu i nestanak plemićkih obitelji. Dosezi kulturnog stvaralaštva, ostvareni kod valpovačkih vlastelina, omogućili su kompleksnu muzejsku prezentaciju kakvu zaslužuju i ostale nekadašnje plemićke obitelji slavonskog i srijemskog kraja koje ni po čemu ne zaostaju za drugim nacionalnim i europskim sastavnicama. Na važnost istraživanja likovne ostavštine plemstva upozorila je povjesničarka umjetnosti Jasminka Najcer Sabljak koja se u svom radu intenzivno bavi slavonskim i srijemskim plemstvom u kontekstu regionalne (srednjoeuropske) i općenito europske umjetnosti i umjetničkih krugova.

Plemićke obitelji nisu bile samo donatori, naručitelji i mecene umjetnosti i umjetnika nego i raznovrsni kolekcionari. Tako su se u valpovačkoj zbirci mogli naći predmeti s Dalekog istoka, poput velike škrinje izvedene složenom tehnikom laka, maki-e, i satsuma vaza, s motivima samurajskih ratnika, iz Muzeja Slavonije. O namještaju i ostalim predmetima umjetničkog obrta da se i ne govori (od Mađarske, Austrije, Češke, Njemačke, Francuske, Italije). Isto tako, neki predmeti (lutke odjevene u narodnu nošnju) valorizirani kao etnografski darovi valpovačkih vlastelina vežu se uz isključivo lokalni, osječki ili slavonski kraj.

Screen Shot 2019-02-16 at 08.24.30
Iz Jasmina Najcer Sabljak, Silvija Lučevnjak, “Povijest likovne zbirke valpovačkih vlastelina u: Valpovački vlastelini Prandau-Normann // History of the Fine Arts Collection of the Valpovo Landowners” in:
Valpovački vlastelini Prandau-Normann // Valpovo Landowners Prandau-Normann, 2018

Konfiskacija imovine nakon 1945.

Još jednu razinu istraživanja predstavlja tema o sudbini plemićkih zbirki (konkretno, valpovačke zbirke) nakon 1945. godine i konfiskacije imovine koju je provela nova vlast prema klasnim i narodnim neprijateljima. Opsežan pogled u zbirku valpovačkog vlastelinstva stvaranu kroz 250 godina upravljanja dvorcem, predstavljenu u katalogu predmeta, otkriva značajno bogatstvo zbirke, ali daje naslutiti da od zbirke danas ima dosta nepoznate, javnosti nedostupne građe po privatnim zbirkama, ili jednostavno, uništene. Možda bi i više toga ostalo nepoznato da nisu djelovanjem Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturno-historijskih spomenika pri Ministarstvu prosvjete Narodne RH, popularno KOMZA, plemićke zbirke postale sastavnim dijelom muzejskih ustanova. U ovom slučaju, sabiranje blaga imalo je pozitivan učinak na materiju, odnosno osnovne muzejske predmete, jer su kulturne ustanove time preuzele brigu za zaštitom i očuvanjem kulturne baštine valpovačkih vlastelina.

Preporuka za čitanje:

Jasmina Najcer Sabljak, Silvija Lučevnjak, “Povijest likovne zbirke valpovačkih vlastelina u: Valpovački vlastelini Prandau-Normann // History of the Fine Arts Collection of the Valpovo Landowners” in:Valpovački vlastelini Prandau-Normann // Valpovo Landowners Prandau-Normann, 2018

 

Facebook Comments