Tihana Kušter

Magistra ranonovovjekovne povijesti i povijesti umjetnosti. Urednica je portala Povcast.hr i doktorandica Predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istraživačkim interesom za digitalnu historiju. U slobodno vrijeme bavi se moderiranjem rasprava dvaju vrsnih intelektualaca - todlera.
Tihana Kušter

Društveni i ekonomski prosperitet dalmatinskih gradova u 14. stoljeću do sad se u historiografiji koristio i za pretpostavke kako dalmatinski gradovi tijekom Velike epidemije kuge 1348./1349. nisu pretrpjeli gubitke istovjetne ostatku mediteranske Europe. Novija istraživanja pokazala su kako su demografski gubici na dubrovačkom području također iznosili oko 60% stanovništva što odgovara stanju na suprotnoj obali Jadrana, Francuskoj i Španjolskoj. Zrinka Nikolić Jakus objavila je nedavno rezultate analize sudskih parnica o nasljedstvu iz razdoblja 1351.-1353. na temelju kojih je otkrila kakve su posljedice ostavili mletačka opsada Zadra 1345./1346., odvođenje nepodobnih plemića u zarobljeništvo i epidemija kuge 1348./1349. godine na demografsku sliku i političku scenu grada.

Jan_Provoost_-_Death_and_the_Miser_-_WGA18447
Jan Provost, Smrt i škrtac, prva polovica 15. st.

 

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno “osiromašenje” pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Nikolić Jakus navodi kako je barem jedna plemićka obitelj direktno izumrla zbog posljedica kuge i progonstva. Naime, Damjan Ivanov de Senzadeo bio je jedan od talaca koji su bili prisiljeni otići u Veneciju. Tamo je očito obolio jer se spominje kako se bez dopuštenja bolestan vratio u Zadar. Nažalost, tri dana nakon povratka, umro je od kuge, a nedugo potom i njegov tromjesečni sin, jedini potomak obitelji Senzadeo. Izniman primjer “osiromašenja” loze jest i obitelj de Detrico u kojoj su čak četvero braće i dvije sestre umrli kao djeca od kuge. Jedini preostali nasljednik bio je Ivan koji je kasnije dobio sina Šimuna. O utjecaju kuge na političku moć obitelji govori činjenica kako ekonomska moć obitelji nije odgovarala političkoj moći jer jednostavno obitelj nije imala dovoljno članova koji bi sudjelovali u vlasti. Do “obogaćenja” loze došlo je tek sa šestoricom Šimunovih sinova.

Kuga, mletačka opsada i progonstvo utjecali su i na preraspodjelu bogatstva i moći u gradu. Budući da su pojedine obitelji izumrle, druge obitelji obogatile su se na njihov račun. Glavni razlog bila je praksa suda koji je dodjeljivao imovinu i ženskim i muškim nasljednicima te je tako imovina po ženskoj liniji mogla prijeći u nasljedstvo i drugim rodovima.

Više o temi pročitajte u članku Zrinke Nikolić Jakus, Vrijeme rata, kuge, zatočeništva. Zadarske plemićke obitelji i posljedice mletačke opsade 1345./1346. i Crne smrti” (2018.)

Preporuka za čitanje

Zrinka Nikolić Jakus, Vrijeme rata, kuge, zatočeništva. Zadarske plemićke obitelji i posljedice mletačke opsade 1345./1346. i Crne smrti” U: Povijesni prilozi, Vol. 55 No. 55, 2018.

Facebook Comments