Iako je zadnjih godina pa i desetljeća sve upitnije upuštati se u pisanje i objavu sinteza određenih područja tijekom pojedinog razdoblja, ovo je djelo dobra osnova za pisanje o naseljima koja su se osnivala ili razvijala u smjeru urbanih središta.

„Autor Danijel Jelaš u djelu pod nazivom Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku progovara o razvoju naselja koja imaju značajke urbanih središta na prostoru koji danas poimamo kao Slavoniju i Srijem tijekom srednjeg vijeka. Recenzenti su Borislav Grgin i Marija Karbić, dok je nakladnik Stanko Andrić. Knjigu možemo promatrati kao temelj i doprinos budućim istraživanjima i djelima o naseljima, u većoj mjeri s obilježjima urbanih središta u skladu s procesima urbanizacije tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u takozvanom donjem međurječju Drave, Save i Dunava. Iako je zadnjih godina pa i desetljeća sve upitnije upuštati se u pisanje i objavu sinteza određenih područja tijekom pojedinog razdoblja, ovo je djelo dobra osnova za pisanje o naseljima koja su se osnivala ili razvijala u smjeru urbanih središta. O tome je progovorio i autor: „Vjerujem da će ona upotpuniti određene historiografske praznine i ublažiti osjećaj slabije zastupljenosti slavonsko-srijemsko-baranjskih srednjovjekovnih tema u hrvatskoj povijesnoj znanosti.“ Također je vidljivo da je svjestan potrebe neizostavnog nadopunjavanja djela hrvatske i mađarske historiografije pri čemu je napomenuo: „Kako cilj rada nije toliko utvrđivanje novih činjenica, koliko pregled i eventualna revizija poznatih…“ U poglavlju Uvod još napominje da je knjiga nastala kao „adaptacija“ magistarskog rada Gradovi Požeške, Vukovske i Srijemske županije kojemu je nadodao i saznanja o Baranjskoj županiji južno od Drave, to jest o urbanim središtima Našice i Željanovci i njihovoj okolici.

Kako se i može pretpostaviti za ovakva djela svoje je mjesto našlo i poglavlje Smještaj i prirodne karakteristike prostora. U njemu se progovara o rasprostranjenosti županija, kao i objašnjenje pojmova poput donje međurječje i zašto ga se koristi za razliku od drugih koja se isto znaju pojavljivati u literaturi ili javnosti. Također donosi kratak opis utjecaja drugih okolišnih faktora na čovjeka, odnosno na naselja tijekom srednjeg vijeka. Napominje da su znatne intervencije čovjeka pojačane od 18. i 19. stoljeća. Nakon opisa područja koje proučava u poglavlju Oblikovanje regije donosi kratak pregled kako je prostor od antike (vremena Rimskog Carstva) i mlađih razdoblja kontinuirano imao ulogu pograničnog područja. Današnje pokrajine Slavoniju i Srijem promatra kao jednu cjelinu u kojoj se tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka osnovalo nekoliko županija… U jednom od sljedećih poglavlja Kategorije urbanih mjesta: pitanje terminologije i kriterija razgraničenja donosi svojevrsnu kratku sintezu o terminima o srednjovjekovnim gradovima na temelju dosadašnjih radova, kategoriji naselja koja vrijede i za proučavano područje i koji se sve problemi javljaju kada se proučava i donosi kategorizacija urbanih mjesta. Na kraju poglavlja možemo pročitati o podjeli urbanih naselja u skupine gradovi (pripadaju i naselja Našice, Željanovci, Požega, Đakovo…), trgovišta (pripadaju i naselja Seglak, Subotica, Velika, Aljmaš, Erdut, Morović, Nijemci, Sotin…) i trgovišta u nastajanju (možemo ubrojiti i naselja Čaglin, Opatovac…). Možda se za širu javnost nameće kao zanimljivije poglavlje Pojedinačni pregled gradova po županijama. U njemu se opisuju urbana naselja koja se dijele prema položaju u županijama. Tako se opisuju obilježja urbanizacije dvaju naselja iz Baranjske županije, jednog naselja iz Požeške županije, sedam iz Vukovske županije i osam iz Srijemske županije. Autor je zbog boljeg pregleda donio jasne smjernice, obilježja po kojima se promatraju urbana središta. Progovara se o: „…smještaju, najranijem poznatom spomenu i slijedu vlasnika naselja… pitanje samouprave i pravnog statusa, crkvenih ustanova, gospodarskih obilježja te obrambenih građevina.“ Nakon pojedinačnog opisa pojedinog grada u poglavlju Pravni status, povlastice i gradska samouprava dodatno se na temelju literature i autoru dostupnih izvora objašnjava proces nastanka i razvoja pravnog statusa, povlastica i samouprave pojedinog naselja…“

(dijelovi iz prikaza knjige Jelaš, Danijel. Gradovi donjeg međurječja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. 2020., 244 str., u časopisu Podravina 19/38 (2020): 209-211, autor prikaza Mihael Sučić)

Facebook Comments
Mihael Sučić