Tizian Raspor

Magistar moderne i suvremene povijesti. Trenutno pohađa jednogodišnji magisterij iz Komparativne historije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU). (Zlo)upotrebljava povijest na svakodnevnoj bazi.

Sve češće podizanje barijera na državnim granicama Tim Marshall objašnjava kao posljedicu globalizacije, pritom osporavajući klasični narativ o globalizaciji kao procesu koji povezuje svjetsku populaciju. Uz to, navodi kako trebamo biti svjesni da zidovi u većini slučajeva funkcioniraju iako je taj zaključak ne samo nepopularan već i neželjen te svjedoči o neuspjehu suradnje između dvaju nacija. 

Zidovi su integralni dio povijesti homo sapiensa. Njihov nastanak se najčešće povezuje s prelaskom na sjedilački način života iz čega je proizašla potreba za ograđivanjem polja i ostalih oblika imovine. Međutim, tek smo u 21. stoljeću doživjeli pravu eskalaciju gradnje zidova i ograda, kako na granicama nacionalnih država, tako i unutar njih. U svojoj novoj knjizi „Divided: Why We’re Living in an Age of Walls“ (2018.), Tim Marshall, britanski novinar čiji su naslovi već prevedeni na hrvatski („U okovima geografije“ prevedena je prošle godine), objašnjava kako je došlo do toga da dobra ograda čini dobrog susjeda.

Border_Wall_at_Tijuana_and_San_Diego_Border
Zid na granici između Tijuane i San Diega. Križevi predstavljaju sjećanje na imigrante koji su poginuli prilikom prelaska zida. Neki su identificirani dok drugi ostaju “no identificado”. (izvor: Wikimedia Commons)

Svijet zidova

Iako knjiga tematizira i primjere iz starije povijesti, poput Hadrijanovog ili Kineskog zida, Marshall najveću pažnju posvećuje suvremenim primjerima podizanja zidova ili ograda između nacionalnih granica. Razlog tomu je intenzitet kojim se taj proces odvija, što ilustrira brojka da je neposredno nakon Drugog svjetskog rata postojalo 15 zidova koji su dijelili suverene države, dok ih je danas čak 65. Ta brojka sugerira da trenutno oko trećina suverenih država ima neku vrstu fizičke barijere prema susjednoj zemlji, a većina ih je podignuta u periodu nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Moglo bi se reći da je to još jedan u nizu dokaza o neutemeljenom optimizmu koji je zavladao nakon pada Berlinskog zida, najčešće objelodanjen u nes(p)retnoj sintagmi Francisa Fukuyame o „kraju povijesti“.

Izraelska granica na Zapadnoj obali

Proces je to koji je zahvatio sve kontinente, iako je medijski najeksponiraniji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa prema podizanju zida na granici s Meksikom. Osim fizičkog, zidovi mogu poprimiti i druge oblike, poput velikog kineskog vatrozida (eng. Great Firewall of China) pomoću kojeg kineske vlasti provode sustavnu cenzuru interneta. Sve češće podizanje barijera na granicama Marshall objašnjava kao posljedicu globalizacije, pritom osporavajući klasični narativ o globalizaciji kao procesu koji povezuje svjetsku populaciju („svijet kao globalno selo“). Ono što omogućava rast broja zidova jest upotreba modernih tehnologija u kombinaciji s političkom voljom. Iako je i sam Marshall svjestan da je taj zaključak nepopularan ili neželjen, zidovi u većini slučajeva funkcioniraju. Kao primjer navodi drastičan pad broja žrtava bombaša samoubojica u Izraelu, nakon što je podignuta barijera prema Palestini. Svakako valja naglasiti da Marshall nije apologet politike podizanja zidova, dapače, smatra to neuspjehom s obzirom da takva politika ilustrira nemogućnost suradnje između nacija.

Tourists on peace line
Linija mira u Belfastu 

Iako su trenutačno efikasni, autor ne vidi zidove kao održivo dugoročno rješenje. Bez obzira na barijere na granicama, masovna mobilnost stanovništva na globalnoj skali nastaviti će se s povećanim intenzitetom. Stoga, autor kao rješenje predlaže neku novu inačicu Marshallovog plana koji bi omogućio ekonomski razvitak onih zemalja koje pate od velikih stopa emigracije. Drugim riječima, cilj je stvoriti kvalitetnije egzistencijalne uvjete u pojedinim zemljama, kako pojedinci iz tih zemalja ne bi naginjali ka državama s boljim životnim standardom.

Kašmir, prostor sukoba Pakistana, Indije i Kine

Iako knjiga koristi zidove kao simbol, u načelu se svodi na narativ o podjelama između „nas“ i „njih“ kroz povijest. Zidovi pritom nisu opisani samo kao fizička, već i mentalna barijera koja služi za konstruiranje političke realnosti te nacionalnog identiteta.

Preporuka za čitanje:

Tim Marshall. „Divided: Why We’re Living in an Age of Walls“

Facebook Comments