Tihana Kušter

Magistra ranonovovjekovne povijesti i povijesti umjetnosti. Urednica je portala Povcast.hr i doktorandica Predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istraživačkim interesom za digitalnu historiju. U slobodno vrijeme bavi se moderiranjem rasprava dvaju vrsnih intelektualaca - todlera.
Tihana Kušter

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

Marko Vukičević istražio je u članku “Patriotizam iskorišten za financiranje rata: ratni zajmovi Austro-Ugarske Monarhije s posebnim osvrtom na Hrvatsku” (2017) na temelju tiskovina i drugih izvora, propagandne poticaje na uplaćivanje ratnih zajmova tijekom Velikog rata.

Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam

Prije svake emisije državnih rentovnih zajmova, u tiskovinama se javljala snažna propaganda koja je poticala građane, fizičke i pravne osobe, na uplatu. Pri izradi propagandnih plakata angažirani su umjetnici koji su u secesijskom duhu izvodili simbole kao što su vitez koji zamahuje mačem i personifikacija Pravde s mačem i kantarom u kojem su u jednoj posudi kovanice, a u drugoj sjedi golubica mira koja je prevagnula posudu s kovanicom. Osim toga, javljaju se i vojnici koji nose lovorove vijence dok prolaze između dva goruća stupa i dvoglavi orao, simbol Monarhije koji nosi mač. S područja Hrvatske sačuvan je i primjerak plakata s natpisom: “Pomognite borbi za mir” i “Bilježite ratni zajam” s vojnikom koji pri bacanju granate drži veliki štit u obliku kovanice na kojoj se lome koplja i bajuneti. U tiskovinama se javljaju i natpisi poput: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam” i “Skori mir može se postići samo časnom pobjednom. Stoga potpisujte ratni zajam!”.

Und_Ihr_Zeichnet_7_Kriegsanleihe_Crisco_restoration_and_colours
Austrijski propagandni poster za ratne obveznice (2017.)

U propagandnoj kampanji sudjelovale su sve tadašnje javne osobe i institucije. Osim umjetnika koji su izrađivali plakate, u promicanju su bili angažirati i glumci i operni pjevači. Osim što su banke u tu svrhu radile i nedjeljom, Odjel za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade izdao je okružnicu nastavnicima osnovnih i srednjih škola, a sličan poziv svećenicima izdao je  i nadbiskup Antun Bauer. Osim njih, i zagrebačka Trgovačko-obrtnička komora izdala je poziv u provođenju “ove sjajno zamišljene financijalne operacije”. Riječka podružnica parobrodarskog poduzeća “Adria” zaposlenicima je čak ranije isplatila plaću ako su željeli sudjelovati u zajmovima. Krajem 1916. godine, objavljena je izjava general-pukovnika Borojević:

“Mi možemo rat izgubiti, ako li nam ponestane novca. Podpisani milijuni dobivene su bitke, koje vode k miru. Mi na fronti potpisujemo posljednji raspoloživi filir, tko će u domovini zaostati za nama? Tko…?”

Tko je dao ratni zajam?

Osim toga, jedna od taktika propagande bilo je objavljivanje količine pozajmljenog novca pod imenom i prezimenom osobe koja je novac dala. Već na početku rata objavljeno je kako je glava Monarhije, car i kralj Franjo Josip I. “iz privatnog i obiteljskog fonda” uplatio 5 milijuna kruna, ban Ivan Škrlec Lomnički 10 000 kruna, a nadbiskup Antun Bauer 300 000 kruna. Brodska imovna općina uplatila je čak 6 milijuna kruna, a Šandor Aleksander je za zajam od milijun kruna 1918. godine dobio i plemenitaški naslov “Sesvetski”. Osim njega, neki od najveći uplatitelja bili su Eugen Feller, Milan Amruš, Kastner i Oeller, Radivoj Hafner i barun Pavao Rauch.

Austrian_War_Bond,_item_1
Austrijska ratna obveznica, 2015.

Dan ratnog zajma

Godine 1917. održao se “Dan ratnog zajma” na kojem se okupljenima objašnjavalo o važnosti uplaćivanja obveznica. Osim što se uplaćivanje obveznica prikazivalo kao svojevrsno vođenje bitke i bez da se nalazite na fronti, davanje zajma prikazivalo se i kao financijski korisno. Naime, nakon što su Centralne sile dale prijedlog o sklapanju mira, na kratko je došlo do poboljšanja tečaja krune. Stoga se objavilo da “će nakon sklopljenog mira (obveznice ratnog zajma) biti jedan od najtraženijih vrijednosnih papira”. Autori su isticali kako

“svatko, koji je svoj vlastiti prijatelj i računa sa budućnošću treba, da upotrijebi zgodu i… pristupi k potpisivanju ratnoga zajma”.

Dakako, do sklapanja mira tada nije došlo.

Više o stvarnoj količini uplaćenih obveznica na području Banske Hrvatske, ali i isplativosti ratnih obveznica nakon rata,  pročitajte u članku Marka Vukičevića.

Preporuka za čitanje

Marko Vukičević (2017), “Patriotizam iskorišten za financiranje rata: ratni zajmovi Austro-Ugarske Monarhije s posebnim osvrtom na Hrvatsku”

Facebook Comments