Razgovor s Damirom Agičićem i Hrvojem Volnerom – Šegrtski razgovori
U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".
Povijest izrečena dovoljno puta postaje istina
U reality showu Who do you think you are poznati engleski kuhar, (inače tamne boje kože što je bitno za daljnji narativ) Ainsley Harriot putuje na Barbados da istraži svoju obiteljsku prošlost. Ainsley je potomak barbadoških robova koji su radili za bijele robovlasnike. Jedna od ključnih scena epizode snima se u kući u kojoj je njegov pradjed boravio. Ainsley doznaje ime robovlasnika za kojeg je radio njegov pradjed. U intimnoj ispovijedi izražava gnušanje prema tom čovjeku. Ubrzo dolazi do preokreta kad se otkrije da je vlasnik njegova pradjeda, koji je bio rob, bio Ainsleyev šukundjed, tj. pradjedov otac.
Woodstock i hrvatska psihodelična umjetnost šezdesetih
Epoha Woodstocka period je izrazite duhovne praznine u likovnoj umjetnosti.
U Sjedinjenim Američkim Državama tih se godina afirmira minimalizam, čiji je možda najpoznatiji predstavnik Carl...
Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”
Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.
FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu
Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.
Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?
Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.
Tornjevi u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku
U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).
Sveti Krševan i sveta Anastazija – zadarski patroni franačkog podrijetla
Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev...
Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?
Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.