ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u...
Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.
DR. MILICA BOGDANOVIĆ: 1. diplomirana povjesničarka, aktivistica i 1. doktorica znanosti...
U školskoj godini 1901/1902. upisane su prve studentice Mudroslovnog fakulteta. To su bile Milka Maravić i Vjera Tkalić, koje su upisale prirodne znanosti, i Milica Bogdanović koja je upisala povijest i geografiju. One su u hrvatskoj povijesti poznate kao prve studentice Zagrebačkog sveučilišta koje su studij upisale iste godine kada im je zakonski to dopušteno.
Razgovor s Damirom Agičićem i Hrvojem Volnerom – Šegrtski razgovori
U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".
Epidemija kuge 1815.-1816. – od bježanja u šumu i raširenog straha...
Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu,...
Varaždin: rekorder u izgradnji protukužnih i protupožanih zavjetnih crkava
Tijekom 17. i 18. stoljeća usamo pedesetak godina, gradska zajednica tada najvećeg grada na području habsburške tadašnje Kraljevine Hrvatske, slobodnog kraljevskog grada Varaždina, zavjetovala se i zavjetovanja izvršila izgradnjom čak troje kapela posvećenih sv. Florijanu, sv. Fabijanu i Sebastijanu i sv. Roku. Time je Varaždin postao grad u kojem je u najkraćem razdoblju i s obzirom na broj stanovništva sagrađen najveći broj zavjetnih crkava. Radi se zapravo o praksi koja je u potpunosti odlika tadašnjeg razdoblja katoličke obnove.
“Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti” trgovca Josipa Šipuša
Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom. Zagovarao je podjelu rada i povećanje nadnica smatrajući da će se tako povećati proizvodnja i kupovna moć radnika. Također, zalagao se za ideju rasta stanovništva jer bi ono utjecalo na povećanje broja proizvođača i potrošača, a time i državnog bogatstva. S druge strane, bio je gorljivi zagovornik standardizacije hrvatskog jezika, uvjeren kako je ona ključna za ujedinjenje hrvatskih krajeva.
Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu...
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.
JEZIK SMRTI: Strah i duhovna zaštita u vrijeme kuge
Gomile leševa, pijani i zaraženi luđaci koji grle trudnice te nečovječni roditelji koji izbacuju svou djecu na ulicu samo su neki od prizora koji se nalaze u brojnim književnim pa i likovnim djelima. Što je to jezik kuge, kako je zajedno sa samom bolešću utjecao na potragu za duhovnom zaštitom i kako je naposljetku došlo do restrikcija u prakticiranju te iste duhovne zaštite, aktualna je priča koju sam pokušala sažeti u idućih par redaka.
EPIDEMIJA KUGE: Borba protiv stalne opasnosti
Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna.
Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?
Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.