Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.
U sklopu projekta “Šegrtski razgovori” Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima dr.sc. Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) i dr.sc. Hrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige “Od industrijalaca do kažnjenika: “Gutmann” i “Našička” u industrijalizaciji Slavonije”.
“Knjiga je nastala na temelju dugogodišnjeg istraživanja arhivskih fondova drvne industrije u Slavoniji na prijelazu stoljeća i u međuratnom razdoblju te na temelju bogatoga arhivskog gradiva Državnog arhiva u Osijeku o tvrtki S. H. Gutmann d.d. Pripadnike obitelji Gutmann možemo smatrati nositeljima modernizacije na području Hrvatske i Slavonije – osnivaju drvnu i kemijsku industriju, kao i druge popratne djelatnosti potrebne za finalizaciju proizvoda i remont. Uz navedeno, baruni Gutmanni bili su među najvećim zemljoposjednicima u Slavoniji.
Uz navedene povijesne izvore, u knjizi se koriste podatci internetske baze Šumarskoga lista, časopisa Šumarskoga društva. Analiza različitih brojeva Šumarskog lista, čiji su autori priloga o šumarskoj problematici slovili kao vrhunski intelektualci, dodatno je pripomogla stvaranju slike o slavonskome društvu onoga vremena, navikama domaćeg stanovništva u raspolaganju šumama, šumarskim propisima i načinima da se isti zaobiđu. Priča o segregaciji, iz koje nastaje zemljišni fond urbarijalnih općinskih šuma, o čemu se govori na početku knjige, proteže se kroz čitav rad, a predstavlja točku na kojoj se lomi tradicionalno seosko društvo, da bi se u južnoslavenskoj državi manifestiralo kroz politiku agrarne reforme i u djelovanju njezinih protivnika.Knjiga govori o ekonomskim problemima osječkog komorskog područja, o živim političkim problemima kroz vizure poduzetnika, šumarskih stručnjaka, industrijalaca u razdoblju nastanka jugoslavenske države, problema u vrijeme ekonomskih kriza, kao i popratnih fenomena korupcije koja ukazuje na pojave nesklone biznisu.
Značajan je dio knjige posvećen analizi izvora osječkoga okružnog suda, odnosno dokumentima tzv. Našičke afere, jednoga od najvećih međunarodnih korupcijskih procesa, čiji su akteri bili upravo poduzetnici i tvrtke čije se strukture i povijest u ovoj knjizi analiziraju.”
Meki uvez, 23,5 cm, 234 str.
Cijena: 149,00 kn
Knjigu možete kupiti ovdje.
U sklopu Šegrtskih zapisa i razgovora, možete pogledati i razgovor s dr. sc. Dinkom Županom (HIP) kao i cikluse “Zapisi iz Belišća” i “Zapisi iz Valpovštine” autora Mihaela Sučića.
-
Silvija Kifer: Nije to bio strah, mi smo njih samo poštovali!
Tijekom tribine, 6.3.2020. godine prisjetili smo se i odgoja i obrazovanja tijekom druge polovice 20. stoljeća u Belišću.
O „odgojno-obrazovnim metodama u školi“ progovorili smo na tribini Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa, 6.3.2020. godine. Sudjelovali su na tribini i Silvija Kifer i Zdenko Glasovac. -
Povijest epidemija – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Promatrajući povijest možemo primijetiti mnogobrojne epidemije koje su pogodile prostor današnje Republike Hrvatske i Europe. Ovo je serijal o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku posljedicu – ljudi su u skladu s mogućnostima našli rješenje za sve epidemije…
2. epizoda – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i Civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave. -
Tribina – Silvija Kifer: Sjećanja na djetinjstvo u Belišću
Muzej „Belišće“ i Ogranak Matice hrvatske u Belišću organizirali su tribinu Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa 6. ožujka 2020. godine u Zgradi gradske uprave grada Belišća.
Sudjelovali su Zdenka Frajtag (višegodišnja muzejska djelatnica), Silvija Kifer (višegodišnja kazališna djelatnica), Sandra Glasovac, dr. sc. Dinko Župan, Tin Mijatov, Zdenko Glasovac i Mihael Sučić.
Donosimo treći dio tribine pod nazivom Dan žena: Od istaknutih žena do kulture odnosa. Silvija Kifer i Zdenko Glasovac prisjetili su nas na djetinjstvo i odrastanje u Belišću tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, odnos između djece i učiteljica/učitelja, položaj kulturnih djelatnosti u sklopu Kombinata „Belišće“ tijekom 1980-ih godina, položaj kulture i kulturnih djelatnosti tijekom zadnje četvrtine 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća.
0:50 – 2:45 – Djetinjstvo u Belišću
4:40 – 7: 45 – Odnos između učenica i učiteljica
7:30 – 7:50 – Poštovanje prema učiteljicama i učiteljima
7:55 – 8:40 – Odgojno-obrazovne mjere ili kažnjavanje u školi
11:30 – 13:00 – Kulturne djelatnosti u Kombinatu „Belišće“ -
Povijest epidemija – Epidemija krajem 18. stoljeća: Sanitarni kordon
Promatrajući povijest možemo primijetiti mnogobrojne epidemije koje su pogodile prostor današnje Republike Hrvatske i Europe. Ovo je serijal o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku posljedicu – ljudi su u skladu s mogućnostima našli rješenje za sve epidemije…
1. dio – Epidemija krajem 18. stoljeća: Sanitarni kordon
Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i dijelova zapadnog Srijema tijekom 1795. i 1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek – Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se i od karantena kod Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Postoje teze da je bilo zaraženo između 20% i 25% stanovništva na prostoru gdje se kuga proširila. -
Zdenka Frajtag: Upravnu zgradu smo svi voljeli!
Upravnu zgradu (Palej ili Palača Gutmann) ubrajamo u najznačajniju baštinu Belišća, slavonske Podravine, kao i Slavonije, Srijema i Baranje. Svojom je monumentalnošću i interijerom oduševljavala Belišćanke, Belišćane i posjetitelje do razdoblja Domovinskog rata. Tada se dogodio kulturocid nad belišćanskom baštinom.
O Upravnoj zgradi progovorili smo na tribini Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa 6.3.2020. godine. Sudjelovali su na tribini i Zdenka Frajtag i Mihael Sučić. -
Tribina – Zdenka Frajtag: Sjećanja na Belišće i kolone radnika i radnica!
Muzej „Belišće“ i Ogranak Matice hrvatske u Belišću organizirali su tribinu Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa 6. ožujka 2020. godine u Zgradi gradske uprave grada Belišća.
Sudjelovali su Zdenka Frajtag (višegodišnja muzejska djelatnica), Silvija Kifer (višegodišnja kazališna djelatnica), Sandra Glasovac, dr. sc. Dinko Župan, Tin Mijatov, Zdenko Glasovac i Mihael Sučić.
Donosimo drugi dio tribine pod nazivom Dan žena: Od istaknutih žena do kulture odnosa. Tijekom razgovora s dugogodišnjom voditeljicom i kustosicom muzeja, urednicom Lista „Belišće“ Zdenkom Frajtag prisjetili smo se Belišća 1970-ih godina, Slavonsko podravske željeznice i Guce, razdoblja Domovinskog rata i kulturocida nad Upravnom zgradom i anegdota tijekom uređivanja Lista „Belišće“.
4:10 – 5:25 – Belišće 1970-ih: kolone radnika i radnica
6:50 – 7:25 – Belišćanski korzo i nogomet
8:00 – 9:35 – Društvo prijatelja starina i muzej
10:55 – 12:00 – Slavonsko podravska željeznica i Guco
16:05 – 19:39 – Domovinski rat i Upravna zgrada
20:05 – 23:10 – List „Belišće“ -
Olympe de Gouges: Ako žena ima pravo na giljotinu, ima pravo i na govornicu!
Olympe de Gouges je autorica Deklaracije o pravima žene i građanke (1791. godine). Bila je za ukidanje smrtne kazne i ukidanje ropstva. Djelovala je krajem 18. stoljeća (Francuska revolucija). Pogubljena je na giljotini u Parizu (1793. godine).
O poznatoj Olympe de Gouges progovorili smo na tribini Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa 6.3.2020. godine. Sudjelovali su na tribini i Dinko Župan i Mihael Sučić. -
Tribina – Dan žena 2020. godine, 1. dio
Muzej „Belišće“ i Ogranak Matice hrvatske u Belišću organizirali su tribinu Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa 6. ožujka 2020. godine u Zgradi gradske uprave grada Belišća.
Sudjelovali su Zdenka Frajtag (višegodišnja muzejska djelatnica), Silvija Kifer (višegodišnja kazališna djelatnica), Sandra Glasovac, dr. sc. Dinko Župan, Tin Mijatov, Zdenko Glasovac i Mihael Sučić.
U prvom dijelu donosimo razgovor doktora Župana i Sučića o međuodnosu između žena i muškaraca od Francuske revolucije do Prvog svjetskog rata, položaju žena tijekom banovanja Ivana Mažuranića, ulozi Napoleona na položaj žena, ulozi aktivistica krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije, uzrocima i posljedicama Prvog svjetskog rata na međuodnos između žena i muškaraca i položaj žena…
16:45 – Deklaracija o pravima čovjeka i građanina i položaj žena
18:50 – Uloga Napoleonova zakonika na položaj žena
19:45 – Uloga učiteljica u Austro-Ugarskoj Monarhiji
26:00 – Fakulteti za žene i muškarce
28:50 – Uloga Prvog svjetskog rata
Tehnička podrška: Gradska uprava grada Belišća, Gradska knjižnica i čitaonica Belišće, Gradski radio Belišće i Glazbena škola pri Osnovnoj školi Matije Petra Katančića, Valpovo (odjel Belišće) -
Šegrtski razgovori – Silvija Kifer: Pljesak publike je velika nagrada
Šegrtski razgovor sa Silvijom Kifer, dugogodišnjom kulturnom djelatnicom u Belišću.
5:15 – 6:00 - Mladi nekada…
6:25 – 7:20 - Belišćanski korzo
7:30 – 8:35 - Belišćansko kino
8:50 – 9:40 - Dječje kino
10:05 – 10:40 - Suživot Doma kulture i kina
11:35 – 12:55 - Dom kulture i Amatersko kazalište
13:00 – 14:10 - Predstava Sokol ga nije volio
15:00 – 17:00 - Dragutin Gibičar i priprema predstave
19:35 – 20:20 - Prva uloga
21:22 – 22:30 - Pedesetak predstava i uspomene
22:40 – 23:15 - Pljesak publike je velika nagrada
25:05 – 25:40 - Tamburica i Belišće
27:35 – 28:30 - Počeci kazališta…
31:55 – 33:00- Usporedba Dom kulture i Omladinski dom
33:30 – 34:40 - Kulturni život i Domovinski rat -
Zapisi iz Belišća – Poklade i Pepelnica
Zapisi iz Belišća – povijesna interpretacija Muzeja „Belišće“
Izvor: Gradski radio Belišće
Fotografije materijalne i prirodne baštine slavonske Podravine.
Povijesna interpretacija o pokladama i Pepelnici ili Čistoj srijedi.
1:50 – Misli M.A. Reljkovića
2:45 – Sramotni ponedjeljak
2:50 – Bolni utorak
3:00 – Vrtićava srida
3:08 – Zadužni četvrtak
3:25 – Otklopita nedjelja
3:55 – Mišji petak
4:30 – Lakomi četvrtak
6:00 – „Oćel me ćukac“
6:22 – Novi trendovi „zasjenili“ prave običaje
7:40 – „Okrvaviti“ da kasnije ne ugine stoka
8:45 – Pepelnica ili Čista srijeda -
Zapisi iz Belišća - Blagdani Prikazanje Gospodinovo i Sveti Blaž
Zapisi iz Belišća – povijesna interpretacija Muzeja „Belišće“
Izvor: Gradski radio Belišće
Fotografije crkava iz dijelova slavonske Podravine.
Povijesna interpretacija o blagdanu Prikazanje Gospodinovo ili Svijećnica i blagdanu Sveti Vlaho ili Sveti Blaž. -
Zapisi iz Belišća: Božićni običaji, 2. dio
Zapisi iz Belišća – povijesna interpretacija Muzeja „Belišće“
Izvor: Gradski radio Belišće
Fotografije: Vlado Jung, Dubravko Maričić i Zaim Saljiji
Fotografije su dio izložbe Belišćanska zimska idila, izložbe u organizaciji Udruge za kulturu i umjetnost „ZUM“ Belišće i Muzeja „Belišće“
0:55 – Tko je donosio poklone?
1:20 – Malo o boru
1:45 – Kada se kitio bor?
2:05 – Ukrasi su bili i pokloni
2:45 – Molitva
3:25 – „Moderne“ jaslice
3:40 – „Prve“ jaslice (6. stoljeće)
