U sklopu projekta “Šegrtski razgovori” Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima dr.sc. Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) i dr.sc. Hrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige “Od industrijalaca do kažnjenika: “Gutmann” i “Našička” u industrijalizaciji Slavonije”.
“Knjiga je nastala na temelju dugogodišnjeg istraživanja arhivskih fondova drvne industrije u Slavoniji na prijelazu stoljeća i u međuratnom razdoblju te na temelju bogatoga arhivskog gradiva Državnog arhiva u Osijeku o tvrtki S. H. Gutmann d.d. Pripadnike obitelji Gutmann možemo smatrati nositeljima modernizacije na području Hrvatske i Slavonije – osnivaju drvnu i kemijsku industriju, kao i druge popratne djelatnosti potrebne za finalizaciju proizvoda i remont. Uz navedeno, baruni Gutmanni bili su među najvećim zemljoposjednicima u Slavoniji.
Uz navedene povijesne izvore, u knjizi se koriste podatci internetske baze Šumarskoga lista, časopisa Šumarskoga društva. Analiza različitih brojeva Šumarskog lista, čiji su autori priloga o šumarskoj problematici slovili kao vrhunski intelektualci, dodatno je pripomogla stvaranju slike o slavonskome društvu onoga vremena, navikama domaćeg stanovništva u raspolaganju šumama, šumarskim propisima i načinima da se isti zaobiđu. Priča o segregaciji, iz koje nastaje zemljišni fond urbarijalnih općinskih šuma, o čemu se govori na početku knjige, proteže se kroz čitav rad, a predstavlja točku na kojoj se lomi tradicionalno seosko društvo, da bi se u južnoslavenskoj državi manifestiralo kroz politiku agrarne reforme i u djelovanju njezinih protivnika.Knjiga govori o ekonomskim problemima osječkog komorskog područja, o živim političkim problemima kroz vizure poduzetnika, šumarskih stručnjaka, industrijalaca u razdoblju nastanka jugoslavenske države, problema u vrijeme ekonomskih kriza, kao i popratnih fenomena korupcije koja ukazuje na pojave nesklone biznisu.
Značajan je dio knjige posvećen analizi izvora osječkoga okružnog suda, odnosno dokumentima tzv. Našičke afere, jednoga od najvećih međunarodnih korupcijskih procesa, čiji su akteri bili upravo poduzetnici i tvrtke čije se strukture i povijest u ovoj knjizi analiziraju.”
Meki uvez, 23,5 cm, 234 str.
Cijena: 149,00 kn
Knjigu možete kupiti ovdje.
U sklopu Šegrtskih zapisa i razgovora, možete pogledati i razgovor s dr. sc. Dinkom Županom (HIP) kao i cikluse “Zapisi iz Belišća” i “Zapisi iz Valpovštine” autora Mihaela Sučića.
-
Zapisi iz Belišća: Materijalna baština slavonske Podravine
Kako se ljudi odnose prema baštini?
Kako doživljavamo prirodnu, nematerijalnu, a kako materijalnu baštinu na koju najčešće pomislimo kada čujemo ili pročitamo pojam baština?!
Na prostoru slavonske Podravine i samim time grada Belišća nalazi se mnogobrojna materijalna baština – posebnost je te baštine veza s razvojem industrije! Većinu koju povezujemo s gradom Belišćem možemo opisati kao industrijska baština… -
Biti učenik u Hrvatskoj: Od protomodernizacije do modernizacije školstva
Učenici postupno dolaze u središte školskog sustava.
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Biti učenik u Hrvatskoj: Poslušni i pokorni (Ideologizacija školstva)
Ideologizacija je jedna od značajki „razvoja“ školskog sustava.
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Biti učenik u Hrvatskoj: Zarazne bolesti u školama
Odgovori na širenje zaraznih bolesti: Zatvaranje škola, karantena, krečenje…
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Biti učenik u Hrvatskoj: Uzor djevojke i dobre kućanice
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Biti učenik u Hrvatskoj: Od udaranja glavom od ploču do magareće klupe
Nekadašnje odgojno-obrazovne metode u školama.
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!
Kroz izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o nekadašnjem školstvu čije su značajke i bosonogi učenici, tjelesno kažnjavanje, diskriminacija, ideologizacija… Ima li sličnosti s današnjim školstvom?
Teme:
3:10 – 6:00 – kilometar po kilometar bosonogi hodamo mi (Ritam školskog života i svakodnevica)
6:01 – 10:25 – difterija i zarazne bolesti harale školama („Grozan taj gost davi maljušnu dječicu“)
10:26 – 12:45 – nabijena zemlja i gombalište naša je sudbina (Školske zgrade i učionice)
12:46 – 14:49 – i mi smo vrijedni (Rad učenika u školskom vrtu)
14:50 – 18:55 – od udaranja glavom od ploču do magareće klupe (Disciplina i tjelesno kažnjavanje učenika)
18:56 – 21:45 – svaka škola jedno gombalište ima (Tjelovježba)
21:46 – 27:07 – diskriminacija učenica (Uzor djevojke i dobre kućanice)
27:08 – 28:56 – ples bez plesnjaka (Učim plesati u školi, a ne smijem na plesne zabave)
28:57 – 32:56 – poslušni i pokorni (Ideologizacija školstva)
33:00 – 36:15 – od bosonogih učenika do vojnika tužnih sudbina (Učenici i Veliki rat)
36:16 – 41:42 – izvor buduće intelektualne elite („Gimnazijski naš sistem“ i gimnazijalci)
41:43 – 46:17 – Od protomodernizacije do modernizacije školstva
U prostorijama Muzeja „Belišće“ organizirano je otvorenje virtualne izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ i predavanje autora doktora povijesne znanosti Dinka Župana (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).
Izložba „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ koji provode istraživači iz Hrvatskog instituta za povijest. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a izložba je napravljena u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.
Zahvaljujemo na suradnji Dinku Županu i Hrvatskom institutu za povijest.
Zahvaljujemo na tehničkoj podršci Gradskoj upravi grada Belišća, Gradskom radiju Belišće, Centru za kulturu Sigmund Romberg, Belišće i prigradskom naselju Tiborjanci.
Također zahvaljujemo medijima na praćenju. -
Zapisi iz Belišća - Prirodna-povijesna baština slavonske Podravine
Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili međuodnos već desetljećima, stoljećima ili tisućljećima?
Kako je moguć opstanak jedne močvare Jugovače (rijeka Drava) prirodnog nastanka više od tri stoljeća - ako ne i više?
Što su melioracije tijekom 19. stoljeća učinile nekadašnjim potocima i rijekama dravskog sliva?
Zašto jedna rijeka (Vučica) može biti granica između oranica i šuma od sredine 18 stoljeća do danas? -
Zapisi iz Hrvatske: Uskrs - najveći kršćanski blagdan i narodni običaji
Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak…
Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan kada slavimo pobjedu života nad smrću i uskrsnuće Isusa Krista – temelj kršćanske vjere, vežemo mnogobrojne narodne običaje. Kako bi dobili što cjelovitiju sliku narodnih običaja trebamo promotriti običaje od razdoblja Korizme do Uskrsa... -
Povijest epidemija – Epidemija kuge 1815.-1816.
Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i zatvaranja kuća.
3. dio – Epidemija kuge 1815.-1816.
O epidemiji kuge tijekom drugog desetljeća 19. stoljeća imamo podatke o širenju na prostoru Jasenovca pa u krajevima malo sjeveroistočnijim koje možemo ubrojiti u takozvanu Slavonsku vojnu krajinu i na prostoru Makarske i okolice. To ne znači da nije bilo pojedinačnih slučajeva i u ostalim dijelovima Dalmacije, Slavonije, Srijema, odnosno tadašnje civilne Slavonije, kao i civilne Hrvatske. Ipak, za sada o potonjim dijelovima na temelju dostupne literature i izvora možemo iznijeti tezu da je bio više raširen strah nego epidemija. -
Silvija Kifer: Nije to bio strah, mi smo njih samo poštovali!
Tijekom tribine, 6.3.2020. godine prisjetili smo se i odgoja i obrazovanja tijekom druge polovice 20. stoljeća u Belišću.
O „odgojno-obrazovnim metodama u školi“ progovorili smo na tribini Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa, 6.3.2020. godine. Sudjelovali su na tribini i Silvija Kifer i Zdenko Glasovac. -
Povijest epidemija – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Promatrajući povijest možemo primijetiti mnogobrojne epidemije koje su pogodile prostor današnje Republike Hrvatske i Europe. Ovo je serijal o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku posljedicu – ljudi su u skladu s mogućnostima našli rješenje za sve epidemije…
2. epizoda – Zadnja velika epidemija kuge u Slavoniji 1739.
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i Civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.
Facebook Comments
Mihael Sučić, magistar povijesti i vršitelj dužnosti ravnatelja Muzeja "Belišće", Belišće.
Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.
Završio je diplomski studij rani novi vijek na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se povijesti okoliša, ekonomskom povijesti i socijalnom povijesti.
Latest posts by Mihael Sučić (see all)
